Izvršni direktori Fortenova grupe na čelu s Fabrisom Peruškom vlasnicima kompanije prošli su tjedan predstavili rezultate poslovanja u prvom polugodištu.

Konsolidirani prihod u odnosu na prošlu godinu manji je 7,5 posto. No, gotovo 10 milijardi kuna (9,91 mlrd.) ostvarenih prihoda uz nepunih 532 milijuna kuna operativne dobiti EBITDA u specifičnim okolnostima pandemije Covid-19 solidan su operativni rezultat. On uz maticu uključuje 95 ovisnih društava, ali bez Mercatora.

Nakon nedavnog pravorijeka slovenskog Vrhovnog suda, prijenos udjela u Mercatoru, prema očekivanjima uprave Fortenove, trebao uslijediti do kraja godine.

Ista očekivanja su i u pogledu rješavanja statusa odnosno prijenosa udjela u Dijamantu u Srbiji, nakon što je Fortenova talijanskoj Banci Intesi isplatila 19,2 milijuna eura.

Pri predstavljanju rezultata uprava kompanije se, među ostalim, pohvalila i snažnom novčanom pozicijom (1,5 milijardi kuna na računu) te jačanjem tržišnih udjela.

Do kraja godine u kompaniji, usto, računaju i da bi od prodaje non-core biznisa mogli utržiti oko 250 milijuna kuna.

Istodobno, nakon razdoblja veoma reduciranih investicija u poslovnim se krugovima Grupa – točnije, Belje kao jedna od njenih sastavnica – napokon spominje i u kontekstu ulaganja. Navodno se u priči o Meggleu Belje zanima za kupnju punionice. Je li posrijedi načelan ili konkretan interes, ostaje vidjeti.

Imajući u vidu popriličan teret financijskih obveza Fortenova grupe, izazovi kompanije uvelike premašuju one koje je u poslovanju operativnih kompanija iziskivao najprije “lockdown”, a potom i druga ograničenja koja danas idu u red “novog normalnog”.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Tako je za prezentacije rezultata imateljima tzv. depozitarnih potvrda Fortenove izvršni direktor za financije James Pearson, uz zadovoljstvo pokazateljima upravljanja novčanim sredstvima i profitabilnošću, rekao kako “Fortenova grupa sad ima vrlo jasnu i dogovorenu strategiju za ostvarivanje financijskog zdravlja Grupe, a u tom pogledu očekujemo da ćemo u narednom razdoblju u potpunosti ispuniti zahtjeve svojih kreditora“.

Neke od zahtjeva po zaduženju koje je u okviru refinanciranja milijardu eura vrijednog SPFA aranžmana Fortenova realizirala kroz Zapis o zajmu s američkim fondom HPS i ruskom bankom VTB, ukupnog iznosa 8,33 milijarde kuna, kompanija ove godine nije uspjela ispuniti.

To pitanje apostrofirano je i u godišnjem financijskom izvješću Fortenova grupe za 2019. objavljenom prošli tjedan, kao i u ovog tjedna objavljenom godišnjem izvješću Konzuma.

Spomenuto zaduženje sadrži određene klauzule koje kompanija nije bila u mogućnosti ispuniti pa je potkraj prvog kvartala izvijestila kreditore (imatelje zapisa) da jamcima ne može ispuniti zahtjeve za pokriće zajma.

Usto, prema bilješkama uz izvješće, Grupa početkom srpnja nije mogla ispuniti zahtjeve tzv. testa pokrića jamaca (guarantor coverage test) “što predstavlja neispunjenje obveza”. S vjerovnicima su stoga pokrenuti razgovori o redefiniranju uvjeta zajma i prilagodbi tzv. metrike kredita kriznim vremenima.

To je pitanje u međuvremenu, čini se, više-manje riješeno. “Prema svakom ugovoru između korporativnog zajmoprimca i velikog zajmodavca zahtijeva se preuzimanje određenih obveza u pogledu financijske metrike i poslovnih rezultata.

Kao kod mnogih kompanija, COVID-19 je imao utjecaja i na naše poslovanje, a time i zadovoljavanje naših ugovornih obaveza.

Kako bismo to riješili, postigli smo načelni dogovor sa zajmodavcima o prilagodbi tih ugovornih obveza, koji je trenutno u postupku pravnog odobravanja”, odgovorili su iz Fortenove na naš upit.

“Sveukupno naši biznisi i dalje dobro posluju, a mnogima od njih u ovom je razdoblju rastao udio. Usto, ove smo godine nastavili ostvarivati snažan novčani tok te trenutno imamo više od 200 milijuna eura novčanih sredstava unutar Grupe”, naglašavaju.

U svakom slučaju, teret duga ostaje veliko rezultatsko opterećenje. Među operativnim kompanijama to naročito vrijedi za Konzum za koji se u dijelu poslovne zajednice smatra da je njime i nerazmjerno opterećen.

Prema izvješću za 2019. operativni prihodi Konzuma plus su iznosili 7,65 milijardi kuna, a rashodi 7,55 milijardi, no 104 milijuna operativnog “plusa” je s troškovima zaduživanja pretvoreno u negativan neto rezultat poslovanja od gotovo 115 milijuna kuna.

Kupoprodajna cijena ili fer vrijednost poslovanja Konzuma koja je početkom lanjskog travnja prenesena na Konzum plus u skladu s nagodbom utvrđena je na 590 milijuna kuna. U istom dijelu izvješća, pak, ističe se i da bi pro-forma rezultati za 2019. (da je prijenos proveden 1. siječnja) bili prihodi od 9,64 milijarde, a gubitak prije poreza 47,5 milijuna.

Kad je riječ o rezultatima u prvom polugodištu ove godine, od ključnih biznis segmenata najveći udio u prihodima uobičajeno ima upravo divizija Maloprodaje i veleprodaje s Konzumom kao glavnom perjanicom.

Nekonsolidirani prihodi tog poslovnog područja u prvih šest mjeseci premašili su 6 mlrd. kuna, što je u odnosu na lanjske nevelikih 3,9 posto manje. Istodobno je EBITDA u retail biznisu (a uz Konzum s pripojenim Velproom on obuhvaća još Tisak i sarajevski Konzum) povećana za trećinu, na ukupno 150 milijuna. Za taj rezultat većim je dijelom, razumljivo, zaslužan prvi kvartal.

U diviziji Prehrane, koja je inače na osjetno manjoj razini prihoda najveći kontributor profitabilnosti Grupe, koronakriza je ostavila jači pečat.

Kako ističu u Fortenovi, to naročito vrijedi za proizvodne kompanije koje su oslonjene na HORECA kanal i turističke tokove. Polugodišnji prihodi devet kompanija iz područja Prehrane u odnosu na lanjske su pali 8,3 posto (na 3,5 milijarde).

Iako u kompaniji ističu kako su se u ulju, pićima i zamrznutoj hrani tržišni udjeli povećali, a i poslovanje u Srbiji bilježi dobre rezultate (manje je oslonjeno na turizam), operativna dobit tog segmenta pala je u odnosu na lani 11,5 posto, na 450 milijuna.

Nasuprot tome, u Poljoprivredi (Belje, Vupik, PIK Vinkovci, Agrolaguna) i prihodi i operativna dobit bilježe porast, što se uvelike pripisuje rastu cijena svinja. Prihodi su povećani šest posto (na 1,25 mlrd.), a operativna dobit, EBITDA, čak 41 posto, na 144 milijuna.