Povezanost Alda di Biagija, predsjednika Talijansko-hrvatske gospodarske komore i naše zemlje seže puno dalje i dublje od same funkcije koju obavlja u organizaciji čija je uloga biti na raspolaganju tvrtkama, ali i stajati uz bok institucijama jedne i druge države i diplomatskim predstavništvima. Di Biagio je kao dragovoljac sudjelovao u Domovinskom ratu, a boraveći u Hrvatskoj zasnovao je i obitelj.

Godinama živi na relaciji Italija – Hrvatska, u Zagrebu provede više od šest mjeseci u godini, a u vremenu kad je bio politički angažiran (od 2008. do 2018. bio je zastupnik u talijanskom Parlamentu uz još jedan mandat u Senatu Italije) snažno se zauzimao za jačanje bilateralnih odnosa zemalja koje su, kako je to na sjajnoj gala večeri ITA CRO Buisiness Awards 2023 održanoj u prosincu u zagrebačkom hotelu Sheraton kao jedan od govornika istaknuo ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, “dioničari na Jadranskom moru”.

Odnosi Hrvatske i Italije tradicionalno su dobri, politički i ekonomski. Italija je lider u robnoj razmjeni s Hrvatskom, važno emitivno turističko tržište, ali i jedan je od značajnijih ulagača. U percepciji hrvatske javnosti najizraženija su talijanska ulaganja u bankovni sektor. Nekoliko je većih investicija u proizvodnji, poput Benettona, Calzedonije i ABS-a, no dojam je da industrijska proizvodnja nije značajnije u fokusu talijanskih ulagača. Zašto je tako? Kakva je točno struktura ulaganja?

“Odnosi naših zemalja imaju dugačku povijest i dobre temelje na svim poljima. Bilježimo već drugu godinu zaredom konstantan rast robne razmjene, koji u 2023. godini prelazi 8,7 milijardi eura; važno smo tržište za talijanske turiste, a Italija je i zaista jedan od najvećih ulagača”.

Percepcija javnosti, kako ste i sami naveli, ima u fokusu financijski sektor, što nije posve krivo jer najveći udio imaju zaista banke s matičnim talijanskim kućama, ali ne mogu se složiti da industrija nije u fokusu investitora, upravo suprotno. Možda se o tome u medijima ne priča toliko, ali ulaganja su znatna te se u posljednje dvije godine u značajnom porastu”.

Osim tvrtki koje su već godinama i desetljećima u Hrvatskoj, koje ste nabrojali, niz je drugih proizvodnih pogona, ali i velikih ulaganja u infrastrukturu, od izgradnje cesta, vodovoda, obnovljivih izvora energija, IT sektora i sl.
Trenutačno je u tijeku nekoliko velikih projekata čija vrijednost nadmašuje 100 milijuna eura, a kroz naredne dvije do tri godine, znamo da će broj projekata rasti.

Koliko talijanskih tvrtki ima podružnice i posluje u Hrvatskoj?
Talijansko hrvatska gospodarska komora naravno prati i podržava rad svih svojih članica, ali i onih tvrtki koje to nisu, ali su prisutne u Hrvatskoj, a talijanskog su kapitala te ih je negdje oko 400. Trećina ih je u mreži komore kao aktivni članovi te ukupno stvaraju 30.000 radnih mjesta te doprinose BDP-u sa više od 13 posto.

Aldo di Biagio bio je nedavno domaćin u hotelu Sheraton na svečanosti Ita Cro Business Awards 2023/Ž. Hladika/PIXSELL

Koliko je među talijanskim proizvođačima prisutan ‘val povratka’ europske proizvodnje iz Azije, ima li tu prostora za investicije u Hrvatskoj?
Sviđa mi se da ste upotrijebili riječ “val”, jer je upravo tako. Taj val se prelijeva velikim dijelom prema Hrvatskoj. Naime, već nam je svima poznato nakon Covid krize te krize sa sirovinama da se investitori sve više okreću bližim tržištima kako bi smanjili rizike poslovanja. Tu je već stvoren prostor i tu već intenzivno postoje ulaganja, a kako sam već najavio, pristižu i mnoge druge inicijative i projekti. Interes je velik, a naša komora i Sustav talijanskih institucija, koji je izgradio izvrsne odnose s hrvatskim partnerima, tu je da od prvih koraka olakša i ubrza taj proces, te bude na raspolaganju, kako talijanskim tako i hrvatskim partnerima.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Koliko su troškovi poslovanja za industriju povoljniji nego u Italiji?
Troškovi proizvodnje na globalnoj razini su narasli. Inflacijske stope ne idu nam ruku, ali to je problem s kojim se suočavamo u cijeloj Europi. S druge strane, naša geostrateška pozicija nam ublažava taj problem kao i stručnost ljudstva tako da bez obzira na rast troškova, talijanski ulagači pozitivno gledaju na Hrvatsku kao zemlju za investiranje, jer još uvijek ima povoljnije uvjete te subvencije i poticaje koji su uvijek dobro prihvaćeni.

U kojim područjima vidite najveći prostor za daljnju suradnju?
Ono na što svi koji se bave ulaganjima i širenjem poslova moramo obratiti pažnju su ulaganja s dodatnom vrijednosti, s novim tehnologijama te ekološki osviještenim rješenjima. Upravo u tim područjima zelenog, kružnog i digitalnog gospodarstva prostora je zaista puno. Volim naglasiti izgradnju, jer Hrvatska ulaže znatna sredstva u izgradnju, rekonstrukciju te infrastrukturu, a talijanske tvrtke su to prepoznale te su svojim tehnologijama i znanjem izvrsne za transfer znanja i kompetencija, suradnje i ulaganja.

Postaje li Hrvatska zanimljivija talijanskim ulagačima i zbog sredstava EU fondova?
Naravno, iako su EU sredstva već dugo prisutna kao poluga za nove projekte. Sada imamo i Nacionalni plan oporavka i otpornosti, iz čega proizlazi velikih broj natječaja, na kojima su talijanski ulagači prilično prisutni. Osim toga postoje i makro regionalni fondovi gdje se Italija postavlja kao jedan od ključnih partnera prema Hrvatskoj kao i susjednim zemljama (primjerice, izgradnja željezničkih linija, autoputova, morskih veza, luka, energetskih veza, generalno infrastruktura itd). Tko ne razumije važnost tih partnerskih odnosa, nema kompletan pogled u budućnost.

Što su trenutačno glavne aktivnosti Talijansko-hrvatske gospodarske komore?
Talijansko-hrvatska gospodarska komora svoje aktivnosti dijeli na dva najvažnija stupa: Direktne usluge talijanskim i hrvatskim tvrtkama kroz detaljne analize tržišta i/ili nalaženja partnera, lokacija i slično, pomoć u administrativnim poslovima s hrvatskim institucijama, umrežavanje. Druga aktivnost je lobiranje i dijalozi s talijanskim i hrvatskim vlastima na nacionalnoj i regionalnoj razini pa preko organizacije edukacija, okruglih stolova i seminara kako bi se olakšalo poslovanje u Hrvatskoj do organizacije misija, kongresa i događanja za promoviranje poslovanja, sektora i tvrtki. Naše su aktivnosti dobro uhodane i konstantne: pomažemo niz investicija, i što je važno naglasiti promoviramo Hrvatsku u Italiji te tražimo i nalazimo potencijalne investitore i pratimo ih i pomažemo od prvih koraka do realizacije investicije u Hrvatskoj.

S kakvim se pitanjima Komori najčešće obraćaju poduzetnici, što su problemi s kojima se suočavaju u Hrvatskoj?
Najčešće imamo upite upravo u traženju poslovnih partnera od povjerenja, u traženju lokacija i makroanaliza za njihove investicije do umrežavanja s našim postojećim tvrtkama za zajedničke aktivnosti. Kad me pitate o problemima, mogu vam potvrditi da su to uglavnom godinama isti, pravna je nesigurnost jedan od tih, kao i prevelika i spora administracija te davanja za poslodavce u vidu poreza i doprinosa, gdje ponekad poslodavac stavlja u poziciju koja usporava daljnji rast. Jednako tako, moram i naglasiti da pomaka na bolje ima i da se ulažu napori s obje strane te me raduje vidjeti svaku ostvarenu investiciju, svako novo otvoreno radno mjesto. Raduje nas ta suradnja usmjerena prema rješavanju problema, susretljivost od strane hrvatskih institucija je uvijek prisutna.

Što uočavate kao glavne slabosti u hrvatskom sustavu, posebice u usporedbi s Italijom?
Mislim da ne bilo korektno uspoređivati naše dvije zemlje jer u startnoj poziciji pričamo s jedne strane o zemlji s dugom industrijskom tradicijom i više od 60 milijuna stanovnika, dok je Hrvatska relativno mlada država, nastala na ratnim temeljima. Ali upravo zato Hrvatska stvara svoje prilike i bori se na tržištu za inozemne investicije, te ima značajan profesionalni kapital.

I talijansko gospodarstvo prolazi fazu usporavanja i nestabilnosti. Kako se talijanska država bori očuvati poslove svojim gospodarstvenicima? Za kojim mjerama poseže?
Istina je, Italija trenutačno proživljava višestruku krizu, od one ekonomske do one migracijske. Svi smo u nezahvalnoj poziciji s energetskom krizom, globalnom inflacijom tj. blagom recesijom tako da izazova ne nedostaje. Država je tu od početka covid krize, a posebno nakon završetka pandemije te suočena s ratovima u blizini, poduzela niz aktivnosti kroz poticaje, posebno za malo i srednje poduzetništvo koji su temelj talijanske ekonomije. Također, nekoliko desetaka milijardi eura ulaže se u promoviranje proizvoda “Made in Italy” te internacionalizacije talijanskih tvrtki i te mjere daju dobre rezultate. A kako se to oslikava na odnose s Hrvatskom, mislim da najbolje svjedoče bilateralni posjeti. Samo u 2023. godini imali smo posjete talijanskih ministara ekonomskog razvoja, vanjskih poslova, potpredsjednika Vlade, a nedavno i same premijerke Meloni, nakon punih dvadeset godina. To je izvrstan znak i Vladi RH i poduzetnicima i svima nama koji smo tu zbog njih.

Već dugo ste aktivni u Hrvatskoj, koliko su vam vidljive promjene u poslovanju i mentalitetu ovdašnjih poduzetnika i ljudi?
Moje su veze s Hrvatskom neraskidive i cjeloživotne, kako privatno tako i poslovno te sam svjedok pozitivnih promjena u načinu poslovanja, u sazrijevanju hrvatskog poduzetništva i okretanju tehnologijama budućnosti. Naše su aktivnosti usmjerene ne samo na podršku i pomoć talijanskim poduzetnicima, nego isto tako i hrvatskim poduzetnicima u odnosima s talijanskim tvrtkama kojima pomažemo u procesima internacionalizacije. Između ostaloga, potičemo razmjenu i formaciju hrvatskih studenata, u određenim specifičnim sektorima, putem master programa na nekim talijanskim sveučilištima.

Kakva su vaša očekivanja za poslovnu 2024.? Što će biti najveći izazovi i potencijal?
Mi već bilježimo znatan rast i očekujemo da će se nastaviti tako, što kroz robnu razmjenu, što kroz direktne investicije. Izazova je puno, a velika većina ovise o geopolitičkoj situaciji prvenstveno u Europi, ali i na globalnoj razini. Očekujemo da će biti izazovno, ali imamo mehanizme i znanje za prebroditi eventualne krize. Potencijal je ogroman, a naglasak je na ljudima i zajedništvu. U europskom kontekstu, dio smo iste makro regije, što nas povezuje neraskidivim vezama i neizbježno upućuje jedne na druge.