Organizacija posla od kuće
Rigidnost

Fleksibilno radno vrijeme omogućava rast poslovanja i stvara veći profit

Naš zakonodavni okvir ne uvažava finese stvarnog života i usklađivanja poslovnog i privatnog, treba postići balans rada u uredu i onog od kuće.

Lucija Špiljak
04. studeni 2019. u 14:58
Djelatnici žele bolje posložiti privatne i poslovne obveze, dok poslodavac, osim što tako zadržava stručne djelatnike, stvara motivirajuću atmosferu/Shutterstock

Fleksibilni oblici rada omogućavaju direktorima, vlasnicima tvrtki i zaposlenicima lakše prilagođavanje promjenama na tržištu rada, što podrazumijeva smanjenje troškova poslovanja te veću produktivnost i zadovoljstvo, dok istovremeno zaposlenicima pruža mogućnost kreiranja ravnoteže između privatnog i poslovnog života.

Prema istraživanju koje već dugi niz godina provodi International Working Group, početkom 2018. godine na uzorku od 18.000 ispitanika iz različitih djelatnosti iz 96 zemalja, 91% ih je reklo da im fleksibilno mjesto rada omogućava veću produktivnost zaposlenika dok su u pokretu, 89% vjeruje da im fleksibilno radno mjesto omogućava rast poslovanja, 87% vjeruje da će im fleksibilan način rada omogućiti konkurentnost, 83% kaže da će im povećati profit, a 80% ih je izjavilo da omogućavanje zaposlenicima da obavljaju posao gdje žele privlači i zadržava vrhunske talente.

Produkt globalizacije
Fleksibilni oblici rada su nužnost nastala procesom globalizacije 80-ih godina prošloga stoljeća, kada je, prema nekim autorima, započela masovnija prekogranična razmjena proizvoda i usluga, navodi Milica Jovanović, direktorica za radne odnose i ljudske potencijale pri HUP-u. U hrvatskom zakonodavnom okviru pod fleksibilnim oblicima rada podrazumijevamo rad na određeno vrijeme, nepuno radno vrijeme, rad putem agencija za privremeno zapošljavanje, rad putem vaučera u poljoprivredi, rad na izdvojenom mjestu rada u što ulazi i rad od kuće, smjenski rad i ostali oblici.

“Pojedine europske zemlje poznaju i oblike fleksibilnosti kao što su radno vrijeme koje bi uzimalo u obzir djetetov boravak u školi, vrtiću, rad u vrijeme kada nisu školski praznici, radno vrijeme koje bi zahtijevalo rad u vrijeme kada je ‘špica’ rada u pojedinoj djelatnosti, npr. hoteli i vrijeme obroka za gost, rad u vrijeme koje je radnik prijavio kada je raspoloživ raditi, telework te rad u preraspodijeljenom radnom vremenu”, navodi Jovanović i dodaje da djelatnici žele bolje posložiti privatne i poslovne obveze, dok je poslodavcu u interesu izaći djelatniku ususret jer, osim što tako zadržava stručne djelatnike, stvara se motivirajuća atmosfera kojom se postiže veća učinkovitost u radu.  “Tvrtke koje su usvojile i načela održivog razvoja često uzimaju u obzir i smanjenje štetnog utjecaja prijevoza na okoliš”, dodaje Jovanović.

91 posto

ispitanika u globalnom istraživanju 18.000 ljudi iz 96 zemalja kaže da bi fleksibilno radno vrijeme omogućilo veću produktivnost zaposlenika

Napominje i da rad na izdvojenom mjestu rada kakav poznaje naš Zakon o radu ne uzima u obzir današnje potrebe radnika i poslodavca, pa tako radnik koji povremeno želi odraditi posao od kuće ili nekog drugog mjesta koje nije prostor poslodavca, mora s poslodavcem za to imati sklopljen  ugovor o  radu koji, osim obveznih odredbi koje sadržava uobičajeni ugovor o radu, mora sadržavati i odredbe o radnom vremenu, strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati, uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u vezi s time, naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje poslova, načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika te mjestu rada.

“Plaća radnika koji radi na izdvojenom mjestu rada ne smije biti utvrđena u manjem iznosu od plaće radnika koji u prostorijama toga poslodavca radi na istim ili sličnim poslovima. Poslodavac je dužan osigurati radniku sigurne uvjete rada, a radnik je dužan pridržavati se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima. Tu dolazimo do nefleksibilnosti hrvatskog zakonodavstva, a naročito kad je riječ o povremenom radu od kuće. Poslodavci su spremni izaći djelatnicima ususret, ali to podrazumijeva i provedbu strogih procedura zaštite na radu u njihovoj kući ili nekom drugom mjestu koje nije prostor poslodavca, a djelatnik ga izabere. Povremenost ovakvog načina rada to ne opravdava, naročito ne ako imamo na umu da poslodavac takav rad odobrava isključivo kako bi izašao ususret radniku”, navodi Jovanović.

Kao i kod klasičnog ugovora o radu, sadržaj ugovora na izdvojenom mjestu rada mora sadržavati uglavke koji su Zakonom o radu propisani, objašnjava direktorica. Što se tiče uglavaka ugovora koje bi regulirale drugačije radno vrijeme, treba pripaziti je li u skladu sa zakonskim okvirom, ograničenjima koje propisuje zakon. “Naš zakonodavni okvir ne uvažava finese stvarnog života i usklađivanja poslovnog i privatnog života. Osim povećanog pritiska na fleksibilnost oblika i načina rada, istovremeno raste svjesnost naglašavanja važnosti žive komunikacije. To ovisi o vrsti poslova i djelatnosti. Uvijek će postojati potreba sastanka na kojima će biti prisutni suradnici uz dodatak gestikulacije, intonacije, govora tijela i svega što prati ljudsko izražavanje. Stoga se često i naglašava da je potrebno osigurati balans između rada u uredu i rada od kuće ili nekom drugom mjestu”, smatra Milica Jovanović.

Da su hrvatski zakoni po tom pitanju prilično rigidni smatra i Gordana Deranja, predsjednica Uprave Tehnomonta iz Pule, tvrtke koja broji oko 550 djelatnika i bavi se brodogradnjom, izradom čeličnih konstrukcija i solarnih panela, nautičkim turizmom te  izvođenjem investicijskih radova u inozemstvu. Unatoč specifičnoj djelatnosti, u Tehnomontu će uskoro postojati potreba za radom od kuće s obzirom na to da su u tijeku pripreme za uvođenje projektnog ureda u brodogradilištu. “Zbog zapošljavanja radnika van sjedišta firme moguće je organizirati programiranje radom od kuće, pod uvjetom da dođe do izmjene Zakona o radu. Sadašnji zakon to donekle omogućava, ali Zakon o zaštiti na radu sprječava tvrtke da ulaze u takve pothvate zbog rigidnosti zakona”, napominje Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i dodaje da postoje djelatnosti kojima bi, kada bi zakon bio fleksibilniji, puno više koristio rad od kuće, poput IT industrije, ali i ženama i majkama.

Nemoguće u svakoj djelatnosti
No, sve ovisi o samoj djelatnosti jer fleksibilne oblike rada nije moguće provesti u svakoj. “Imamo mikro tvrtke koje djelatnost obavljaju iz svog doma. Prednosti su značajne, pogotovo u pogledu skraćivanja vremena na poslu i većeg boravka s obitelji”, smatra Gordana Deranja. Velike hrvatske tvrtke poput A1, Ine, HT-a i Heinekena već dugo primjenjuju fleksibilne oblike rada, točnije rad od kuće, a među njima je i Genius Consulting, za poslovno savjetovanje. Kako navodi direktorica Monika Kordić, zapošljavaju na neodređeno, određeno, puno radno vrijeme i skraćeno radno vrijeme, te angažiraju freelancere za konkretne projekte koji nemaju definirano radno vrijeme već rok i kvalitetu isporuke.

87 posto

ispitanika u istraživanju International Working Groupa priznaje da će im fleksibilan način rada omogućiti konkurentnost

“U konačnici, sve se svodi na dogovor na obostrano zadovoljstvo”, kaže Kordić koja fleksibilno radno vrijeme vidi kao rastući trend čija popularnost raste u visokorazvijenim državama poput Velike Britanije, Italije, Nizozemske, Japana, Australije ili SAD-a, ali i u nešto slabije razvijenima poput Grčke, Rumunjske i Portugala.  “Naši djelatnici rade u našem uredu, u prostorijama klijenata, te na daljinu, od kuće ovisno o potrebama koje imaju u danom trenutku te zahtjevima određenog projekta. Priroda konzultantskog posla je takva da smo uvijek na raspolaganju klijentima, svojim zaposlenicima, freelancerima i partnerima. Ključ uspjeha u našem poslu je imati pravovremenu i točnu informaciju, vještine i znanja, što podrazumijeva da rad nije isključivo vezan uz naš ured. Kako radimo na projektima za razne klijente u Hrvatskoj i inozemstvu, sve informacije potrebne za rad pohranjujemo na serveru kojem imamo pristup u svakom trenutku, bilo u uredu, kod kuće ili na otoku”, objašnjava Kordić i dodaje da u tvrtki uvijek prate potrebe djelatnika i klijenata jer su fleksibilni oblici rada sadašnjost, a ne budućnost te da su najpotrebniji skupinama kao što su mladi roditelji, djelatnici koji skrbe za stariju ili osobu s invaliditetom te djelatnici produktivniji u popodnevnim i večernjim satima. “Jedini nedostatak bila bi nesavjesnost određenih djelatnika, no ako poslodavac ocjenjuje kvalitetu isporuke, što je u konzultantskom poslu ključ svega, lako se i taj nedostatak može riješiti”, smatra Kordić.

Kako zaključuje Milica Jovanović, fleksibilni oblici rada alat su koji poslodavci mogu koristiti u privlačenju i zadržavanju radnika, a rad na daljinu svakako je opcija koja može utjecati na nedostatak radne snage u djelatnostima u kojima je moguć način rada putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

New Report

Close