Fleksibilizacija radnog vremena kroz nove modele zapošljavanja, s naglaskom na pozitivnoj diskriminaciji prilikom zapošljavanja žena i roditelja pridonijela bi boljem položaju žena-majki u suvremenom društvu, složili su se sudionici skupa organiziranog u povodu Međunarodnog dana žena, a na kojem je predstavljen i prvi poslovni model fleksibilnog zapošljavanja visokoobrazovnih kadrova u Hrvatskoj – Mamforce. "Zapošljavanje žena treba pratiti širenjem mreže javnih usluga koje omogućuju spajanje uloga majke i zaposlene žene", naglasio je Anđelko Akrap s zagrebačkog Ekonomskog fakulteta pojasnivši kako ženama treba dati novac i učiniti dostupnim jaslice i vrtiće odnosno javne usluge.

To je pozitivna diskriminacija zaposlenih žena koje u zemljama s dobrim obiteljskim politikama rezultiraju pozitivnim priraštajem stanovništva, poručio je Akrap. Po njegovom mišljenju, trebalo bi uskladiti zaposlenost žena i imanje željenog broja djece. No, dodao je, na žalost u Hrvatskoj mnogi nemaju riješena osnovna egzistencijalna pitanja. Smiljana Leinert Novosel sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti ukazala je na "dvostruku opterećenost" žene koja podrazumijeva njezinu ulogu kao nositeljice obitelji, ali i radno aktivne osobe.

"Današnja obitelj traži partnerski odnos između žena i muškaraca te podjednako preuzimanje roditeljskih uloga", ustvrdila je Leinert Novosel dodavši kako međutim u stvarnosti to često nije tako. Predstavljajući projekt Mamforce, Dijana Kobas Dešković istaknula je kako je njegov smisao potaknuti gospodarstvo. Radi se o omogućavanju fleksibilnih uvjeta rada postojećim zaposlenicima koji s obzirom na životne okolnosti imaju veću potrebu za fleksibilnim radnim vremenom. Usluge Mamforca mogu koristiti poslodavci i tvrtke koje u svoju organizaciju žele uvesti fleksibilne uvjete rada jer se time može pridonijeti rastu produktivnosti, pojasnila je Kobas Dešković.