Fizički smo jako blizu limita što se turističkih posjeta tiče, ali valja poraditi na kvaliteti. Poruka je to koju smo posljednjih tjedana čuli od dužnosnika, turističkih radnika, ali i analitičara. Što se brojki tiče, one za sedam mjeseci pokazuju stabilnost. Lipanj je podbacio, no svibanj i srpanj bili su vrlo dobri.

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do kraja srpnja ostvareno 12,4 milijuna dolazaka i 59,1 milijun noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 1 posto u dolascima i u noćenjima.

Različite metodologije

Od toga je na Jadranu ostvareno 56,1 milijun noćenja, što predstavlja rast od 0,5 posto u odnosu na lani, a na kontinentu, uključujući i grad Zagreb, ostvareno je više od 3 milijuna noćenja, što je 1 posto više nego lani. Gledano prema tržištima, tijekom prvih sedam mjeseci najviše su noćenja ostvarili gosti s tržišta Njemačke (10,3 milijuna noćenja), Hrvatske (7,6 milijuna noćenja), Slovenije (6,7 milijuna noćenja), Austrije (4,3 milijuna noćenja), Poljske (3,9 milijuna noćenja), Češke (3 milijuna noćenja), UK-a (2,2 milijuna noćenja), Mađarske (2,1 milijuna noćenja) i dr.

Podaci sustava eVisitor također pokazuju kako je u Hrvatskoj tijekom srpnja ove godine, zabilježeno 4,7 milijuna dolazaka i 29,6 milijuna noćenja, što u odnosu na srpanj lani, predstavlja rast od 2,5 posto u dolascima i 1 posto u noćenjima. U sedmom mjesecu najviše gostiju bilo je s tržišta Njemačke, Slovenije, Hrvatske, Poljske, Češke, Austrije, Mađarske i dr. Gledano prema županijama, najviše turista brojale su Istra, Splitsko-dalmatinska županija i Kvarner, a kada se uzmu u obzir same destinacije, najposjećeniji bili su Rovinj, Vir, Poreč, Medulin i Dubrovnik.

Naravno, ove statistike nisu savršeno usporedive jer različite zemlje koriste donekle različite metodologije. Ipak, one pokazuju širi trend. Hrvatska se ne natječe u nekom izoliranom natjecanju i sve se više mora natjecati ne samo na svojoj obali i smještajnim kapacitetima, već i prema cijeni, kvaliteti, dostupnosti i ukupnoj vrijednosti za koju turisti vjeruju da dobivaju za svoj novac. Unatoč “tmurnom raspoloženju” o kojem često možemo pročitati u medijima ili na društvenim mrežama, hrvatski turizam se ne urušava. Istovremeno, bilo bi teško opisati trenutačnu sezonu kao neku vrstu izvanrednog procvata.

“Brojke ukazuju da turistički sektor posluje na vrlo visokoj razini, ali u kojem je fizički rast značajno usporio. Dolasci i noćenja i dalje rastu, ali samo neznatno, dok postoji velika volatilnost između pojedinih mjeseci. Sezona je do sada tijekom predsezone i ljetne sezone bila prilično dobra. Pravi test ostaju kolovoz i rujan, na koje će snažno utjecati i promocije i rezervacije u zadnji tren. Trenutačno, industrija stabilno napreduje i, iako stope rasta nisu iste kao one zabilježene tijekom razdoblja brze ekspanzije prije 2020., one se nadograđuju na mnogo višu bazu”, poručuje analitičar InterCapitala Mihael Antolić.

Poboljšani rezultati domaćeg turizma ono je što je pohvalno, kao i postupna diversifikacija stranih emitivnih tržišta. Istovremeno, rast nominalnih prihoda od turizma također je ohrabrujući, pod uvjetom da ga gotovo u potpunosti ne pokreću više cijene. S druge strane, skraćivanje prosječnog boravka, vrlo visoka sezonalnost sektora, koncentracija turizma uz obalu i sve veći fokus na omjer cijene i kvalitete upućuju na probleme kojima će se morati pozabaviti u nadolazećim godinama.

Potvrda izvrsnosti

Partner koji pokreće razvoj i raste zajedno s hrvatskim gospodarstvom

Intervju

Kabeli su postali strateška osnova energetske i digitalne budućnosti Europe

“Drugim riječima, pitanje za Hrvatsku vjerojatno više nije kako privući što više dodatnih turista. S više od 59 milijuna noćenja samo tijekom prvih sedam mjeseci, sektor već posluje na vrlo visokoj razini. Umjesto toga, fokus će se sve više morati preusmjeriti na kvalitetu rasta turizma: koliko se prihoda ostvaruje po noćenju, jesu li gosti zadovoljni vrijednošću koju dobivaju, može li se sezona proširiti izvan srpnja i kolovoza te može li se više turističkih aktivnosti rasporediti po ostatku zemlje”, jasan je Antolić.

Vrijednost u fokusu

Ostaje za vidjeti mogu li u Hrvatskoj nastaviti rasti prihodi od turizma u srednjoročnom razdoblju, posebno jer druge zemlje diljem Mediterana postaju konkurentnije, dodaje Antolić.

“Međutim, zasad brojke zapravo ne podržavaju nijednu od dvije krajnosti koje se često pojavljuju u naslovima. Hrvatski turizam niti se urušava niti bilježi neki izvanredni novi procvat. Umjesto toga, čini se da se stabilizira na povijesno visokim razinama, sa sporijim rastom volumena i snažnijim rastom vrijednosti koji postaju nova stvarnost”, zaključuje Antolić.