Zašto je Filipović srušio Ćorićev plan i objavio novi?

Autor: Marija Brnić , 03. kolovoz 2022. u 13:52
ilj Fonda je poduprijeti 10 zemalja EU s nižim prihodima, među kojima je i Hrvatska, u tranziciji na klimatsku neutralnost/I. Galović/PIXSELL

Na raspolaganju 600 milijuna kuna potpore Modernizacijskog fonda.

U studenom 2021. godine Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja provelo je natječaj kojim su poduzetnici iz prerađivačke industrije mogli kandidirati svoje projekte ulaganja u energetsku učinkovitost i OIE za moguće potpore iz Modernizacijskog fonda.

Natječaj je bio neobvezujući, jer je Ministarstvo željelo steći uvid u mogući interes i projekte ulaganja koje u sektoru industrije poduzetnici imaju spremne, kako bi mogli kvalitetno utvrditi smjer kojim će se definirati okvir za korištenje sredstava Modernizacijskog fonda koja su dodijeljena Hrvatskoj.

Riječ je, naime, o Fondu koji se financira prihodima od dražbovne prodaje emisijskih jedinica u sustavu EU-a za trgovanje emisijama, a cilj mu je poduprijeti deset zemalja EU-a s nižim prihodima, među kojima je i Hrvatska, u tranziciji na klimatsku neutralnost.

Temeljem prikupljenih ponuda, Ministarstvo gospodarstva polovicom veljače usvojilo je i Program za dodjelu sredstava temeljem kojega je trebao biti raspisan javni natječaj za sredstva koja Hrvatska ima na raspolaganju, a riječ je o ukupno 600 milijuna kuna.

Ministar Tomislav Ćorić u međuvremenu je otišao iz Vlade, a njegov nasljednik Davor Filipović umjesto objave natječaja stavio je izvan snage Ćorićev Program i upravo objavio novi.

Već iz samog naziva vidi se i promjena smjera koji Filipović želi dati u raspodjeli ovih sredstava.

8

mjeseci prošlo je otkako je ministarstvo provelo natječaj kojim su poduzetnici iz prerađivačke industrije mogli kandidirati projekte ulaganja u energetsku učinkovitost i OIE za potpore MF-a

Ćorićevom Programu dodjele državnih potpora za ulaganje u mjere energetske učinkovitosti Filipović je dodao i ulaganja u visokoučinkovitu kogeneraciju u prerađivačkoj industriji.

Zanimljivo je u usporedbi ta dva programa da u Ćorićevom stoji kako je na pozivni natječaj u studenome prošle godine pristiglo 135 projekata, u kojima su dominirala ulaganja u izgradnju solarnih elektrana, ali je bilo i interesa za ulaganja kogeneracijskih postrojenja, odnosno elektrane na biomasu, te bioplin.

U Filipovićevom se, pak, Programu navodi kako za 100 projekata iskazan interes za energetsku učinkovitost, odnosno predviđali su zamjenu postojećih postrojenja, poboljšanje učinkovitosti rasvjete, unapređenje proizvodnih procesa kroz automatizaciju i robotizaciju, te korištenje goriva s niskom razinom emisija CO2, i to u industriji koja je uključena u sustav trgovanja stakleničkih plinova (EU ETS).

Takva promjena pomalo je iznenadila i same poduzetnike koji su pratili postupak pripreme programa, jer dok se s jedne strane može protumačiti kako se proširuje krug potencijalnih korisnika u odnosu na inicijalni plan, te se više naglasak želi staviti na ulaganja u modernizaciju proizvodnje, zbunjuje ih istodobno isticanje ulaganja u kogeneracije i stavljanje naglaska na industriju koja je uključena u sustav trgovanja stakleničkih plinova, budući da u Hrvatskoj nema puno kompanija u toj kategoriji.

Filipovićeva odluka tek je donesena, konzultanti još je proučavaju i pokušavaju dokučiti sve promjene/R. Anić/PIXSELL

U obuhvatu potencijalnih korisnika u odnosu na prvu varijantu, inače, “otpali” su oni iz djelatnosti Opskrba parom i plinom. Ćorićev je koncept, naime, predviđao da osim industrijalaca mogu sudjelovati i toplane sa sustavima za centralno grijanje i hlađenje, koji mogu biti povezani s proizvodnim postrojenjima.

Filipović je, tako kratki cilj Ćorića o potpori ulaganjima u OIE, proširio u Programu na ulaganja u uštede energije, modernizaciju postrojenja, zamjenu krutih fosilnih goriva, povećanje korištenja industrijskih otpadnih plinova za proizvodnju energije, te ulaganja u visokoučinkovitu kogeneraciju, trigeneraciju i kvatrogeneraciju, kao i povećanje energetske učinkovitosti u EU ETS postrojenjima.

Proučavaju se dokumenti
Sam iznos, inače, nije promijenjen, maksimalna potpora koju pojedino ulaganje može ostvariti je 112,5 milijuna kuna. Razlika je samo u tomu što je u Ćorićevom modelu postavljena najniža granica potpore, koja je iznosila 750 tisuća kuna, dok u novom rješenju nema donje granice.

Jedna od uočljivih promjena u samom Programu potpora odnosi se i na jasnije istaknute ingerencije Ministarstva u samoj raspodjeli sredstava. Ministarstvo je i ranije, uz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, predviđeno kao provedbeno tijelo, no sada se izrijekom navodi kako je donošenje odluke o prihvaćanju pojedinog projekta i o utvrđivanju samog financijskog iznosa kojim će se poduprijeti realizaciju biti na Ministarstvu gospodarstva i Povjerenstvu koje će ono imenovati. Fond će biti zadužen za pripremu ugovora i praćenje provedbe projekta.

30

posto potpore do maksimalno 50 može se dobiti za mjere povećanja učinkovitosti

Kako je Filipovićeva odluka tek donesena, konzultanti tek proučavaju dokument i pokušavaju dokučiti sve promjene. O razlozima zbog kojih se ministar odlučio ići s novim Programom u Ministarstvu gospodarstva, pak, jučer nismo dobili odgovor, ali je poručeno da će objasniti u četvrtak.

Program predviđa da se za mjere povećanja učinkovitosti, ovisno o veličini poduzetnika, sufinancira od 30 (za velike) do 50 posto (za male) vrijednosti projekta, te od 45 (za male) do 65% (za velike) za ulaganja u kogeneraciju, uz mogućnost da za one koji su na potpomognutim područjima intenzitet potpore Ministarstvo može pojačati za još 15 postotnih bodova.

Ne prije zime
Ukupan predviđeni iznos koji je iz Modernizacijskog fonda usmjeren Hrvatskoj od 600-jak milijuna kuna trebao bi biti iskorišten do kraja iduće godine, s tim da je u Ćorićevom tekstu polovicu tog iznosa bilo u planu staviti u funkciju već u ovoj godini.

No, samo pomicanje rokova zasad ne bi trebalo biti problem, budući da to nije hrvatski specifikum, već sve izraženiji trend na razini cijele EU. Kada će točno natječaj biti objavljen i ostali detalji oko predaje i ocjenjivanja projekata, bit će poznato tek nakon što za Program Filipović dobije zeleno svjetlo Ministarstva financija, no iz poduzetničkih krugova ne očekuje se da to bude prije zime.

U Ćorićevom tekstu polovicu predviđenog iznosa od 600 milijuna kuna trebala je u funkciju već u ovoj godini/E. Elveđi/PIXSELL


Ministarstvo gospodarstva: Prijedlog za izmjene došao je od EIB-a, nema usporavanja klimatske tranzicije industrije

Iz Ministarstva gospodarstva dali su poduže objašnjenje vezano uz ove izmjene, a ukratko, prijedlog za izmjene došao je iz Europske investicijske banke, a budući da program iz veljače nije aktiviran, odlučeno je da se formalno ne ide u izmjene pojedinih članaka nego u prihvaćanje novog programa. On je već dobio pozitivno mišljenje Ministarstva financija, te je otvoren put za njegovu daljnju realizaciju. U nastavku je cjelovito objašnjenje Ministarstva gospodarstva.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pripremilo je dva zasebna programa dodjele državnih potpora za financiranje ulaganja u korištenje obnovljivih izvora energije i u poboljšanje energetske učinkovitosti u prerađivačkoj industriji. Pozivi su pripremljeni kako bi se odgovorilo na potrebe poduzetnika za ispunjavanjem klimatskih i energetskih ciljeva Republike Hrvatske i Europske unije, istovremeno omogućavajući zadržavanje, odnosno povećanje konkurentnosti prerađivačke industrije u Republici Hrvatskoj.

Do kraja 2022. očekuje se raspisivanje poziva za dodjelu sredstava:

1. ulaganje u korištenje obnovljivih izvora energije

2. ulaganje za poboljšanje energetske učinkovitosti

Modernizacijski fond djeluje pod odgovornošću država članica korisnica u bliskoj suradnji s Europskom komisijom i Europskom investicijskom bankom u skladu s Provedbenom uredbom Komisije EU 2020/1001 od 9. srpnja 2020. kojom se utvrđuju detaljna pravila za primjenu Direktive 2003/87/EC (EU ETS direktiva).

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (Uprava za klimatske promjene i Uprava za energetiku), nadležno je za provedbu aktivnosti u vezi s Modernizacijskim fondom u Hrvatskoj, kako je navedeno u Zakonu o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (NN 127/2019), zajedno s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nadležnim za primanje sredstava od Europske investicijske banke.

U studenom 2021. objavljen je Javni poziv za iskazivanje interesa na koji je stiglo preko 100 prijavljenih prihvatljivih projektnih prijedloga (pri čemu je bilo i prijedloga koji su stigli izvan roka), od čega se 65% projektnih prijedloga odnosilo na ulaganja u proizvodnju i korištenje obnovljivih izvora energije, a 35% projektnih prijedloga na ulaganja u energetsku učinkovitost.

Na temelju rezultata Javnog poziva, Ministarstvo je pristupilo izradi dva Prijedloga prioritetnih ulaganja za podnošenje Europskoj investicijskoj banci i Europskoj komisiji za isplatu sredstava Modernizacijskog fonda u prvom polugodišnjem ciklusu odobrenja 2022.:

1. Prioritetno ulaganje u korištenje obnovljivih izvora energije

2. Prioritetno ulaganje za poboljšanje energetske učinkovitosti

Ministarstvo je u sklopu priprema Prijedloga prioritetnih ulaganja za podnošenje EIB-u pripremilo dva Programa dodjele državnih potpora:

1. Program dodjele državnih potpora za ulaganje u promicanje energije iz obnovljivih izvora energije i

2. Program dodjele državnih potpora za ulaganje u mjere energetske učinkovitosti,

za koje je Ministarstvo financija u veljači 2022. izdalo pozitivno mišljenje.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je oba Programa dodjele državnih potpora na web stranicama Ministarstva vezanima za Modernizacijski fond, te podnijelo oba Prijedloga za prioritetna ulaganja u prvom ciklusu odlučivanja 2022., u ukupnom iznosu od 80 milijuna eura iz Modernizacijskog fonda.

Na sastanku Odbora za ulaganja Modernizacijskog fonda održanog u travnju 2022., odobreno je Prioritetno ulaganje u korištenje obnovljivih izvora energije, te je Komisija donijela Odluku o isplati sredstava u iznosu od 40 milijuna eura. Na temelju Odluke Komisije, Ministarstvo će raspisati Poziv za dodjelu sredstava u 2022., na koji će zainteresirani poduzetnici moći podnijeti projektne prijedloge za dodjelu sredstava za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije za vlastite potrebe.

U procesu odobravanja prijedloga ulaganja od strane Europske investicijske banke i Europske komisije za isplatu sredstava Modernizacijskog fonda, od Ministarstva je zatražena izmjena u Prijedlogu prioritetnog ulaganja u mjere energetske učinkovitosti u svrhu odobrenja. Zaprimljeni prijedlozi za izmjenama od strane Europske investicijske banke, između ostalog, vezani su za uključivanje mjera poticanja korištenja visokoučinkovite kogeneracije.

Prijedlozi od strane Europske investicijske banke prihvaćeni su i uvedeni u izmjene Programa dodjele državnih potpora pripremljenog u lipnju 2022.

U svrhu transparentnosti i olakšanog korištenja Programa potpora od strane budućih korisnika potpora te s obzirom na to da Program dodjele državnih potpora za ulaganje u mjere energetske učinkovitosti iz veljače 2022. nije korišten za dodjelu potpora korisnicima, predloženo je od strane Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja prihvaćanje novog Programa potpora u cijelosti umjesto prihvaćanja izmjena i dopuna u pojedinim člancima Programa i naslova.

Navedene izmjene odobrene su od strane Ministarstva financija u srpnju 2022. te je nakon dobivanja pozitivnog mišljenja nova verzija Programa objavljena na web stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Slijedom navedenog, Ministarstvo će sljedeći mjesec ponovno Europskoj investicijskoj banci, Europskoj komisiji i Odboru za ulaganje Modernizacijskog fonda podnijeti prijedlog Prioritetnog ulaganja u energetske uštede i visokoučinkovitu kogeneraciju za drugi polugodišnji ciklus odobravanja ulaganja Modernizacijskog fonda u 2022.

Stoga, iz svega navedenog, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, poboljšanjem prijedloga programa potpora, dodatno i snažno podupire klimatsku tranziciju industrije.

Komentirajte prvi

New Report

Close