Zadruga Leta iz Vukojevaca, čiji su članovi mahom uzgajivači crne slavonske svinje fajferice, u suradnji s timom Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka koji vode doc. dr. sc. Vladimir Margeta i prof. dr. sc. Goran Kušec, pokrenula je postupak zaštite mesa crne slavonske svinje oznakom izvornosti. Crna slavonska svinja nastala je u drugoj polovici 19. stoljeća na pustari Orlovnjak u blizini Osijeka na imanju grofa Karla Pfeifera, pa je i dobila ime "fajferica".

Niska ulaganja 
"Cilj zaštite je utvrđivanje standardiziranih kriterija uzgoja te proizvodnja visokokvalitetnog mesa koje će postizati veću cijenu na tržištu i na taj način pridonijeti povećanju dohodovnosti i opstanku malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja ne mogu ispuniti skupe i zahtjevne uvjete koji se odnose na intenzivnu proizvodnju hibridnih svinja", ističe Margeta, Programom zaštite, dodaje, očuvat će se povijesni, tradicijski i socio-kulturološki identitet područja u kojemu se uzgaja crna slavonska svinje te unaprijediti turistička i gastronomska ponuda.

Meso fajferice koristi se i u svježem obliku i kao sirovina za preradu u visokovrijedne tradicionalne proizvode. Trenutačno je Hrvatskoj registrirano 150 uzgajivača koji drže oko 1200 rasplodnih krmača i 150 rasplodnih nerasta. Tom broju, kaže Margeta, treba dodati još barem toliko neregistriranih uzgajivača i dvostruki broj grla, oko 3000 rasplodnih krmača i oko 300 nerasta. Tek oko 30 posto mesa fajferice, procjenjuje Margeta, danas završi u preradi u tradicionalne proizvode. Najviše prerađuje samoborski IGOMAT uz još nekoliko manjih tvrtki, a tek nekoliko restorana nudi jela od mesa crne slavonske svinje. Potencijal za povećanje proizvodnje, uvjeren je, vrlo je velik, posebice stavi li se u kontekst razvoja turizma i gastronomske ponude u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

"Niska razina ulaganja, velika otpornost svinja te izuzetna kakvoća mesa prednosti su ove pasmine. Uzor nam mogu biti Španjolci, Talijani i Mađari, koji su danas u svijetu prepoznati upravo po tradicionalnim proizvodima od autohtonih svinja", ističe Margeta i navodi da je u kratkom razdoblju moguće uzgoj godišnje dignuti na 15-20 tisuća krmača i 50.000 tovljenika, što bi u značajnoj mjeri utjecalo na obnovu i razvoj svinjogojstva na malim obiteljskim gospodarstvima. Osim zaštite izvornosti u tijeku su, objašnjava Margeta, još dva velika znanstveno-istraživačka projekta koja imaju za cilj unapređenje uzgoja te standardizaciju pasmine i proizvoda od fajferice.

Dva istraživačka projekta 
Prvi je znanstveno brendiranje svinjskog mesa – SciBra Pork, financirano od strane Hrvatske zaklade za znanost, a drugi je Treasure, veliki europski projekt iz programa Obzor 2020. uz sudjelovanje 25 institucija iz devet zemalja mediteranske regije plus Litva. Treasure obuhvaća istraživanja vezana uz autohtone pasmine svinja, proizvodne sustave u kojima se uzgajaju te proizvodnju visoko kvalitetnih autohtonih proizvoda kroz održivi proizvodni sustav. U oba projekta za područje Hrvatske partneri su osječki Poljoprivredni fakultet i zadruga Leta.