Hrvatska mora efikasno kažnjavati poduzetnike koji krše pravila tržišnog natjecanja. Prije nego postane 28 članicom EU, ona mora imati otvoreno tržišno gospodarstvo sa slobodnom utakmicom koja ima čvrsta pravila igre.

Vlada treba organizirati borbu protiv kartela. Treba omogućiti Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja izricanje kazni koje idu do 10 posto godišnjeg prihoda poduzetnika u sklopu novog Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja. To su poruke Europske komisije upućene hrvatskoj Vladi s međunarodne konferencije o stanju i perspektivima hrvatskog prava tržišnog natjecanja održanoj u utorak u organizaciji odvjetničke komore. Tržišno natjecanje predstavlja najteže poglavlje upravo zbog navedenog mjerila. Trebat će ga ispuniti da bi došlo do zatvaranja pregovora. Za otvaranje pregovora o tom poglavlju presudan je jedino dan kad će Vlada objaviti međunarodne tendere za privatizaciju šest brodogradilišta. “Agencija mora prestati biti tigar od papira. Namjera nam je tigru dati zube i papirnati okvir zamijeniti onim pravim”, kazala je Spevec. Nacrt novih zakonskih rješenja još nije izišao na svjetlost. Iako ovlasti AZTN-a mnogima nisu sporne, još se ne zna stajalište Vlade. Potpredsjednik Vlade Damir Polančec nije nazočio konferenciji, a izaslanik iz MING-a nije ništa konkretno rekao. Hrvatska antimonopolna agencija tek ispituje nekoliko slučajeva kartela. Nema konkretnih rezultata, kao ni ovlasti za kazne.

Za razliku od toga, Slovenci upravo razbijaju kartel u maloprodaji, a EK pohvalila je i aktivnosti središnje banke Crne Gore. Na manjak tržišnog natjecanja u Crnoj Gori upozorila je njihova središnja banka, kaže Ansgar Held, najveći Komisijin stručnjak iz Opće uprave za tržišno natjecanje. Lani je EK zbog stvaranja kartela izrekla 3,5 milijardi kuna teških kazni poduzetnicima, a zadnjih godina kazne su se popele na 6 milijardi eura. U Hrvatskoj je tek lani došlo do napretka. Umjesto zastara, lani su sudovi izrekli milijun kuna teške kazne, a još se ne zna jesu li naplaćene. Šef Delegacije EK u RH Vincent Degert kritizirao je Vladu. “Oko 3,4% hrvatskog BDP-a odlazi na potpore, a po stanovniku to godišnje iznosi 2000 kuna. To je 3 do 6 puta više od EU. Novac se ovdje daje gubitašima, uglavnom brodogradnji i željeznici”, rekao je Degert.