Nakon prvotnih teškoća, Europska komisija je ovih dana predstavila nekoliko milijardi dolara vrijedan projekt satelitsko-navigacijskog sustava Galileo. Komisija ga namjerava financirati iz proračuna nakon urušavanja konzorcija kompanija kojima je povjerena gradnja, ponajprije zbog bojazni od velikih troškova. Iz EK poručuju da bi dodatnih 2,4 milijarde eura potrebnih za financiranje projekta u razdoblju od 2008. do 2013. moglo biti prikupljeno kroz neiskorištene fondove zajedničkog budžeta EU. Prema nekim procjenama, za postavljanje satelita u orbitu potrebno je oko 3,4 milijardi eura, a europski proračun za 2007.-2013. je u te svrhe predviđao samo milijardu.“I dalje držim da je Europi potreban Galileo”, kazao je potpredsjednik Europske komisije Jacques Barrot. U skladu s novim prijedlogom, koji tek treba odobriti 27 država članica u Europskim parlamentu, kako kaže Barrot, većina novca mogla bi se namaknuti iz poljoprivrednih fondova EU za ovu i 2008. godinu. Prvotno je, naime, bilo planirano da se trećina ukupne cijene postavljanja Galilea u orbitu financira sredstvima poreznih obveznika EU-a, a preostale dvije trećine trebao je financirati konzorcij od osam europskih tvrtki AENA, Alcatel, EADS, Finmeccanica, Hispasat, Inmarsat, TeleOp i Thales koje bi onda imale pravo na iskorištavanje sustava. Nakon što je ta ideja propala, Barrot je u svibnju izjavio da financiranje javnim izvorima smatra boljim rješenjem. Financijska shema mogla bi potaknuti nezadovoljsto brojnih država članica, prije svega Njemačke, jer tamošnja industrija u Galileu vidi velike mogućnosti. Berlin se tako ranije ove godine priključio drugoj opciji dodatnog financiranja projekta kroz europsku svemirsku agenciju European Space Agency (ESA) u kojem bi sudjelovale zainteresirane vlade.

U projekt su također uključene i industrije u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj. Galileo je, inače, zamišljen kao nezavisna europska alternativa za civilnu upotrebu. Sastojat će se od 30 satelita na visini od 24.000 metara, koji će omogućiti neovisnost Europe o američkom sustavu za globalno pozicioniranje (GPS). Uspostava cjelokupnog sustava Galileo trebala bi biti dovršena do kraja 2012. godine, a nakon toga bi se dao u zakup posebnom koncesionaru. Ukupna cijena popela bi se na 9 do 10 milijardi eura u razdoblju od 2007. do 2030. godine. Galileo bi mogao locirati predmete na zemlji s odstupanjem od najviše jednog metra, a GPS odstupa i do 10 metara. Stručnjaci, međutim upozoravaju na dodatni rast troškova i pitaju se ima li logike replicirati postojeći besplatni američki sustav. Dok je Europa oklijeva oko projekta Galileo, Rusija i Kina istovremeno također rade na sličnim programima, dok Sjedinjene Države rade na daljnjem poboljšavanju GPS-a, navigacijskog sustava korištenog u automobilima, avionima i brodovima. Europska unija još je u srpnju postigla dogovor sa Sjedinjenim Državama Amerike o suradnji Galilea i GPS sustava. To znači da će Galileo biti kompatibilan s američkim GPS-om, a dogovorom je riješeno i pitanje frekvencija te njihovo korištenje u mogućim ratnim uvjetima. Dogovor su potpisali Colin Powell i Loyola de Palacio na summitu u Irskoj. EU očekuje da će do 2015. Galileo imati više od 400 milijuna korisnika i da će zbog njega biti otvoreno više od 100.000 radnih mjesta, pa je zbog toga dogovor s američkom stranom itekako važan za EU. Očekujući protivljenje država članica po pitanju financiranja sustava, Barrot je upozorio da ako sporazum ne bude postignut, lideri EU-a će do kraja godine morati odlučiti jesu li spremni za lansiranje Galilea u orbitu.