Europska komisija iznijela je danas detaljan prijedlog o europskom mehanizmu za gašenje posrnulih banaka u sklopu procesa uspostave bankovne unije, koji predviđa i mogućnost zaobilaženja regulatora u zemljama članicama a bankama postavlja strože uvjete za pomoć.

Glavni je cilj mehanizma da kroz snažniji nadzor jamči efikasno gašenje banaka, uz minimalne troškove za porezne obveznice i realno gospodarstvo, ističu u Komisiji.

U prvoj bi fazi Europska središnja banka (ECB) kao supervizor signalizirala da je određena banka u ozbiljnim financijskim teškoćama i da je treba ugasiti.

Potom bi novoformirani europski odbor za likvidaciju, sastavljen od predstavnika ECB-a, Komisije i regulatora zemalja u kojima banka posluje, pripremio prijedlog o njezinom gašenju, uključujući instrumente i angažman Europskog fonda za gašenje banaka.

Na temelju preporuke odbora ili na vlastitu inicijativu Komisija bi potom odlučila treba li banku ugasiti i kada pokrenuti taj postupak. Iz pravnih razloga, konačnu riječ o tome ne bi mogao imati odbor, ističu u Bruxellesu.

Regulatori zemalja članica potom bi pod nadzorom odbora provodili plan gašenja banke. U slučaju da ne poštuju europsku odluku, odbor bi ih mogao zaobići i uputiti naloge izravno posrnulim bankama, predlaže Komisija.

Bruxelles je zamislio i uspostavu europskog fonda za gašenje banaka koji bi kontrolirao novoformirani odbor a jamčio bi srednjoročnu financijsku potporu bankama u procesu preustroja. Financirale bi ga banke i zamijenio bi odgovarajuće fondove iz pojedinih zemalja članica.

Bude li odobren, novi bi mehanizam mogao stupiti na snagu u siječnju 2015., napominju u EK.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

U međuvremenu bi taj posao i dalje obavljali regulatori zemalja članica, ali bi se on trebao sve više prilagođavati načelima dogovorenima na razini EU-a, koja ponajprije predviđaju prebacivanje tereta gubitaka banaka s poreznih obveznika na dioničare i kreditore, upozoravaju u Komisiji.

Zato su danas, između ostalog, po treći puta izmijenili i smjernice o državnoj pomoći bankama.

Tako će banke, prema najnovijim izmjenama, da bi uopće dobile pomoć morati izraditi uvjerljivi plan restrukturiranja odnosno plan kontroliranog gašenja ako zaključe da više ne mogu održivo poslovati.

Također će prije posezanja za državnom pomoći morati tražiti doprinos od dioničara odnosno vjerovnika s nižim prioritetom naplate.

Dodatna je obveza striktno propisana politika plaća članova uprave. Tako je prema novim smjernicama određen limit za plaće dok je banka u procesu preustroja odnosno dok se oslanja na državnu pomoć.