Odjeci trgovinskog sporazuma SAD-a i Europske unije ne stišavaju se, a po svemu sudeći ostat će i trajna tema u poslovnoj zajednici uz krajnju neizvjesnost i potpitanja: jesmo li sigurni da je to sada to?

Iskustvo s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa u njegovom drugom mandatu govori da je stalna samo mijena, a sve drugo…

Poljoprivreda i energetika

Iako je nakon navedenih 15 posto nastupilo početno olakšanje, “jer moglo se proći i gore”, i pozivi na oprez itekako imaju temelja, pa tako u Hrvatskoj udruzi poslodavaca komentiraju kako novi trgovinski sporazum između Europske unije i SAD-a “ponovno pokazuje jasnu prednost za američku stranu – osobito u sektorima poljoprivrede i energetike – dok europska industrija ostaje bez stvarnih dobitaka”.

“Ključni sektori poput automobilske, kemijske i strojarske industrije ne dobivaju bolji pristup američkom tržištu, a istovremeno su suočeni s domaćim prekomjernim troškovima i regulatornim opterećenjem”.

Iako su neki sektori poput automobilske, farmaceutske i industrije poluvodiča suočeni s nešto nižim tarifama, ukupna prosječna carinska stopa koju će EU plaćati na američkom tržištu vjerojatno će iznositi oko 15%, a time se, ističu, zapravo udvostručava dosadašnji efektivni carinski teret za europski izvoz.

“To će u narednim kvartalima imati negativan utjecaj na BDP – prve procjene govore o gubitku od oko 0,2 postotna boda”. Pritom se ne može govoriti ni o stabilnosti ni o predvidivosti postignutog sporazuma, upozoravaju u HUP-u…

“Ključni detalji i izuzeća još nisu definirani, obveze nisu potvrđene na razini država članica, a cjelokupna struktura sporazuma pokazuje zabrinjavajući manjak pregovaračke agilnosti i strateške snage EU-a u odnosu na SAD. Tako loš i nestabilan sporazum izlaže europske tvrtke dodatnom pritisku konkurencije bez odgovarajuće kompenzacije, dok istovremeno u SAD-u takva razina carina – iako niža od ranije prijetnje od 30% – predstavlja izbjegavanje većeg rizika, ali i korak u pravcu dugoročno rastućih trgovinskih barijera”.

CHANGE MAKERS 2026.

Tko danas stvarno donosi ključne poslovne odluke? Jedan je način za saznati odgovor na to pitanje

Zdravstveni turizam

Novi iskorak za hrvatski turizam: Hrvatska kao longevity destinacija

Ističući kako s europske strane novopredloženi sustav vlastitih prihoda u dugoročnom proračunu (MFF) nije korak u pravom smjeru “jer dodatno opterećuje gospodarstvo i pogoršava industrijsku konkurentnost“, u HUP-u su zatečeni i prijedlogom uvođenja novih vlastitih sredstava, i to naročito onog temeljenog na dodatnom nametu tvrtkama s neto prihodom iznad 100 milijuna eura koje u globalu iznadprosječno ulažu i potom iznadprosječno doprinose rastu produktivnosti.

Potkopana atraktivnost

“Ta mjera dodatno povećava porezno opterećenje europskih tvrtki i samo potkopava atraktivnost Europske unije kao destinacije za ulaganja. U vremenima kad se EU suočava s već ionako visokim poreznim opterećenjem, visokim cijenama energenata i nužnošću ulaganja u modernizaciju prerađivačke industrije – takav fiskalni pristup mogao bi samo stvoriti dodatne prepreke ulaganjima i realnom ekonomskom rastu. Usto, ostaje nejasno zašto se uvode dodatni porezi koji – s obzirom na ograničene prihode – nadilaze stvarne potrebe za otplatom instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU)”.

Kako su neriješena pitanja deregulacije poslovanja i smanjenja neopravdanih nameta i bez Trumpa rak-rane europskog gospodarstva, HUP-ov poziv da se na tome hitno poradi želimo li istinski ravnopravne i stabilne trgovinske odnose ovime dodatno dobiva na značaju…

“Tek tada će pregovori sa SAD-om donositi povoljnije i dugoročno održive ishode za europske tvrtke i cjelokupno gospodarstvo”, ističu.