Odjeci trgovinskog sporazuma SAD-a i Europske unije ne stišavaju se, a po svemu sudeći ostat će i trajna tema u poslovnoj zajednici uz krajnju neizvjesnost i potpitanja: jesmo li sigurni da je to sada to?

Iskustvo s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa u njegovom drugom mandatu govori da je stalna samo mijena, a sve drugo…

Poljoprivreda i energetika

Iako je nakon navedenih 15 posto nastupilo početno olakšanje, “jer moglo se proći i gore”, i pozivi na oprez itekako imaju temelja, pa tako u Hrvatskoj udruzi poslodavaca komentiraju kako novi trgovinski sporazum između Europske unije i SAD-a “ponovno pokazuje jasnu prednost za američku stranu – osobito u sektorima poljoprivrede i energetike – dok europska industrija ostaje bez stvarnih dobitaka”.

“Ključni sektori poput automobilske, kemijske i strojarske industrije ne dobivaju bolji pristup američkom tržištu, a istovremeno su suočeni s domaćim prekomjernim troškovima i regulatornim opterećenjem”.

Iako su neki sektori poput automobilske, farmaceutske i industrije poluvodiča suočeni s nešto nižim tarifama, ukupna prosječna carinska stopa koju će EU plaćati na američkom tržištu vjerojatno će iznositi oko 15%, a time se, ističu, zapravo udvostručava dosadašnji efektivni carinski teret za europski izvoz.

“To će u narednim kvartalima imati negativan utjecaj na BDP – prve procjene govore o gubitku od oko 0,2 postotna boda”. Pritom se ne može govoriti ni o stabilnosti ni o predvidivosti postignutog sporazuma, upozoravaju u HUP-u…

“Ključni detalji i izuzeća još nisu definirani, obveze nisu potvrđene na razini država članica, a cjelokupna struktura sporazuma pokazuje zabrinjavajući manjak pregovaračke agilnosti i strateške snage EU-a u odnosu na SAD. Tako loš i nestabilan sporazum izlaže europske tvrtke dodatnom pritisku konkurencije bez odgovarajuće kompenzacije, dok istovremeno u SAD-u takva razina carina – iako niža od ranije prijetnje od 30% – predstavlja izbjegavanje većeg rizika, ali i korak u pravcu dugoročno rastućih trgovinskih barijera”.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Ističući kako s europske strane novopredloženi sustav vlastitih prihoda u dugoročnom proračunu (MFF) nije korak u pravom smjeru “jer dodatno opterećuje gospodarstvo i pogoršava industrijsku konkurentnost“, u HUP-u su zatečeni i prijedlogom uvođenja novih vlastitih sredstava, i to naročito onog temeljenog na dodatnom nametu tvrtkama s neto prihodom iznad 100 milijuna eura koje u globalu iznadprosječno ulažu i potom iznadprosječno doprinose rastu produktivnosti.

Potkopana atraktivnost

“Ta mjera dodatno povećava porezno opterećenje europskih tvrtki i samo potkopava atraktivnost Europske unije kao destinacije za ulaganja. U vremenima kad se EU suočava s već ionako visokim poreznim opterećenjem, visokim cijenama energenata i nužnošću ulaganja u modernizaciju prerađivačke industrije – takav fiskalni pristup mogao bi samo stvoriti dodatne prepreke ulaganjima i realnom ekonomskom rastu. Usto, ostaje nejasno zašto se uvode dodatni porezi koji – s obzirom na ograničene prihode – nadilaze stvarne potrebe za otplatom instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU)”.

Kako su neriješena pitanja deregulacije poslovanja i smanjenja neopravdanih nameta i bez Trumpa rak-rane europskog gospodarstva, HUP-ov poziv da se na tome hitno poradi želimo li istinski ravnopravne i stabilne trgovinske odnose ovime dodatno dobiva na značaju…

“Tek tada će pregovori sa SAD-om donositi povoljnije i dugoročno održive ishode za europske tvrtke i cjelokupno gospodarstvo”, ističu.