Klimatski sastanak na vrhu u Glasgowu neki su pozdravili kao veliki uspjeh, dok ga drugi vide kao strašni neuspjeh. U svakom slučaju, izvjesno je da će njegov ishod imati utjecaj na to koliko će se naš planet zagrijati u narednim godinama. Naš planet se mijenja i moramo pokušati ograničiti te drastične promjene. Međutim, to nisu jedine promjene koje se događaju.

Klimatska diplomacija donosi promjene i na geopolitičkoj razini. Takve promjene ne smijemo zanemariti. Europska unija se obvezala postati ugljično neutralna do 2050., dok su drugi to ostavili za kasnije datume.

Tehnologije napreduju velikom brzinom, najavljujući novu eru potaknutu izvorima energije koju nosi vodik, a da ne spominjemo potencijal da obnovljivi izvori poput sunca i vjetra budu pristupačniji.

Inovacije, istraživanje, digitalizacija i dekarbonizacija nude obećavajuću budućnost, ali mi Europljani moramo biti vrlo oprezni. Izazov pred Europom nije samo spasiti naš planet, već i ostati konkurentan na globalnoj pozornici.

Dekarbonizacija i digitalizacija pomoći će okolišu, ali tu su i rastuća velika tržišta koja moramo uzeti u obzir. Globalna utrka za dekarbonizaciju i digitalizaciju je započela i Europa nažalost već gubi.

Europska industrija zapošljava oko 35 milijuna ljudi i čini oko 16 posto gospodarstava Europske unije. Konkurentno industrijsko okruženje znači stvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta. Kina i SAD očito su naši glavni konkurenti.

Bidenova administracija vrlo ozbiljno shvaća digitalne i zelene tranzicije i vidi ih kao priliku za jačanje globalne konkurentnosti SAD-a. Dok SAD izravno ulaže ogroman novac u spomenute tranzicije svoje industrije, Europa ih i dalje vidi kao pretežito regulatorna pitanja.

Bez obzira koliko kvalitetna naša nova pravila EU-a na kraju bila, poput Zakona o digitalnim tržištima, Zakona o digitalnim uslugama i paketa Fit For 55, naša regulativa ne može konkurirati takvim ulaganjima.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ako Europa samo regulira, a ne ulaže dovoljno, izgubit ćemo u globalnoj utrci. Zato je bilo iznimno bitno dodatno ojačati europski proračun u godini kada se prvi puta u državama članicama koriste i rekordna sredstva za oporavak te zelenu i digitalnu transformaciju.

Rezultat uspješnih pregovora za europski proračun za 2022. uključuje i povećanje od 100 milijuna eura za Obzor Europa, ključni program za financiranje istraživanja i inovacija.

Svaki plan za europsku zelenu i digitalnu tranziciju funkcionirat će samo ako je europska industrija sastavni dio plana. Ključno je da uzimamo u obzir cjelinu zelenih, digitalnih i gospodarskih ciljeva jer oni ovise jedni o drugima. Svi ti aspekti moraju se spojiti u konkretne mjere industrijske politike.

Zalažemo se za vrlo ambiciozne klimatske ciljeve, poput ugljične neutralnosti do 2050. Međutim, imperativ je da ostanemo realni, prilagodimo i osnažimo naša gospodarstva za eru digitalizacije i dekarbonizacije u Europi.

Naša klimatska pravila ne smiju dovesti do toga da se određeni industrijski sektori samo presele na druge kontinente. Javna potrošnja i poticaji trebali bi biti usklađeni s prioritetima koje smo postavili u našim industrijskim strategijama.

Spašavanje planeta je ključno globalno pitanje oko kojeg svi imamo odgovornost, ali istodobno u Europi ne smijemo izgubiti svijest da se paralelno odvijaju povezani procesi gospodarske transformacije.

U tome ne smijemo izgubiti korak jer je to jedini način da nove generacije u svim dijelovima Europe mogu imati vrhunske poslove i visoki životni standard.