Euro uložen u bioekonomiju donosi zaradu od 10 eura

Autor: Božica Babić , 01. ožujak 2013. u 13:32
Akademkinja Vlasta Piližota na skupu u HAZU-u/PIX

EU danas zapošljava više od 22 milijuna djelatnika u različitim industrijama koje se temelje na bioekonomiji, što je devet posto zaposlenih u Uniji.

Prosječna površina obradivog poljoprivrednog zemljišta na svjetskoj je razini 1960. iznosila 4,3 četvorna kilometra dok će, kako opominju agronomi, zbog novih stambenih i gospodarskih zona, izgradnje prometnica i sličnog, 2030. godine pasti na samo 1,8 četvornih kilometara.

Procjenjuje se također da će 2030. potrebe za hranom u odnosu na količinu koju sada godišnje konzumira čovječanstvo na globalnom tržištu porasti za čak 70 posto stoga. Dvojba je čemu dati prioritet: proizvodnji poljoprivrednih kultura namijenjenih ishrani ljudi i stoke ili od njih proizvoditi "zelena" goriva ima golemu težinu i otvara niz pitanja koja traže konkretne odgovore. Upozorila je to akademkinja Vlasta Piližota, profesorica na osječkom Prehrambenom fakultetu u četvrtak na skupu održanom u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti pod nazivom "Biokemija-povezivanje primarne proizvodnje s prerađivačkom industrijom s ciljem učinkovitijeg iskorištavanja obnovljivih resursa." Elvira Vidović, profesorica na zagrebačkom Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije, podsjetila je pak da se na biomasu više ne gleda samo kao na sirovinu koja se koristi za energente ili goriva. Iz nje je moguće dobiti desetke vrsta kemikalija visoke dodane vrijednosti, ali i polimera s pogodnijim omjerima stakleničkih plinova u odnosu na one koji se proizvode iz fosilnih goriva.

Bioekonomija, prema riječima Zvjezdane Findrik Blažević, profesorice na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu, uključuje široki spektar od poljoprivrede, ribarstva i proizvodnje hrane preko celuloze i papira do kemijske, biotehnološke i energetske industrije. Iznijela je i podatak da EU danas zapošljava više od 22 milijuna djelatnika u različitim industrijama koje se temelje na bioekonomiji, što je oko devet posto od ukupno zaposlenih u Uniji. "Procjenjuje se da će svaki euro danas uložen u bioekonomiju donijeti zaradu od 10 eura do 2025.," kazala je Findrik Blažević.  Bioekonomija upućuje kako iz otpada izvući ekonomsku korist, a zna se da iz novih ideja nastaju i novi biznisi koji pak donose nova zapošljavanja. Znanstvena zajednica ima odgovore i može gospodarstvu ponuditi mnoga rješenja međutim, prethodno je nužno da država izradi strateški okvir, istaknuto je na skupu. Ta bi strategija, poruka je iz HAZU, mogla ako ne potpuno zaustaviti onda znatno usporiti sve brojnije emigriranje mladih i obrazovanih Hrvata.

Komentirajte prvi

New Report

Close