Autor: © Portal croenergo.eu (T.M.) / ENERGO MEDIA SERVIS

"Cijene energije u Europskoj uniji ostat će do tri puta više nego u SAD-u u idućih 20 godina ako Europa ne razvije domaću opskrbu i ne poveća učinkovitost", upozorio je jučer glavni ekonomist Međunarodne agencije za energiju (IEA). Naime, u Europskoj uniji sve više jača zabrinutost zbog utjecaja cijena energije na europsku industriju, a neke države članice razmatraju zamrzavanje cijena i ukidanje subvencija za obnovljive izvore. Prilog tomu ide i nedavno usvojena Komunikacija Europske komisije za državnu intervenciju u električnu energiju čije će odredbe, ako se ugrade u zakonodavstvo, radikalno promijeniti sektor obnovljivih izvora energije. Bez iznimaka na razini cijele Europske unije.

Predsjednik Saveza za energetiku Hrvatske, Tomislav Marjanović, objašnjava: "Obnovljivi izvori energije su dugo vremena dobivali potrebne državne poticaje za razvoj, no sa tehnološkim napretkom i rastom proizvodnje troškovi ulaganja su pali te su mnoge zemlje članice odlučile izmijeniti svoje poticajne politike u ovom sektoru. Komunikacija Europske komisije daje smjernice o najboljim metodama reformiranja postojećih nacionalnih sustava potpore za obnovljive izvore energije".

"Istovremeno, Komunikacija poseban naglasak stavlja na rezervne (potporne) kapacitete za obnovljive izvore energije kako bi se u slučaju manje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije električna energije mogla proizvoditi u dovoljnim količinama te održala stabilnost mreže. Nekoliko zemalja članica već je pokrenulo rasprave o organizaciji i financiranju takvih kapaciteta (npr. elektrane na plin ili ugljen) koji su dovoljno fleksibilni te se mogu uključiti ili isključiti po potrebi.", dodaje Marjanović.

U Komunikaciji su navedene smjernice vezane uz izgradnju i korištenje takvih kapaciteta na troškovno učinkovit način te u potpunosti koriste prednosti otvorenog europskog tržišta. Komunikacija stoga određuje principe za državnu intervenciju u dva područja: 

1. Nacionalni programi potpore za obnovljive izvore energije (uglavnom sunce i vjetar). U ovom slučaju programi potpore ograničavaju se samo na nužne aktivnosti. Programi potpore stoga moraju odgovoriti na pad troškova proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije te postepeno potpuno uklanjanje mehanizama potpore. Potrebno je izbjeći nenajavljene ili retroaktivne promjene politika gdje god je to moguće te poštovati legitimna očekivanja ulagača koja su vezana uz povrat postojećih ulaganja. Zemlje članice moraju bolje koordinirati politike potpore obnovljivih izvora energije te proizvoditi električnu energiju iz takvih kapaciteta u regijama sa najvećim mogućim potencijalom proizvodnje. 

2. Postavljanje rezervnih kapaciteta za obnovljive izvore energije (uglavnom elektrane na fosilna goriva, kao što su plin i ugljen). Prije pokretanja mehanizama za potporu rezervnim kapacitetima, vlade bi trebale prvo analizirati uzroke nedovoljne proizvodnje te ukloniti sve distorzije koje bi mogle spriječiti tržišne mehanizme od isporuke adekvatnih poticaja za ulaganja u proizvodne kapacitete. Takvi razlozi mogu biti regulirane cijene ili visoke subvencije za obnovljive izvore energije.

Vlade bi također trebali osigurati da proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora energije mogu pravovremeno reagirati na tržišne signale i promicati fleksibilnost sa strani potražnje kroz različite tarife za potrošače kako bi se električna energija trošila i van vremena vršne potrošnje ("napredne mreže" i "napredno mjerenje").

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Bilo koji pokrenuti mehanizam ne bi smio biti osmišljen na način da se ograničava na nacionalno tržište, već mora imati i europsku perspektivu što znači da se iz njega ne smiju isključiti postojeći kapaciteti samo zato što se nalaze u drugoj zemlji (preko granice). 

"Konkretne sheme potpore koje Komisija predlaže za obnovljive izvore energije su aukcije/natječaji, feed-in premija, obveze kvota, investicijske potpore te mehanizmi suradnje", navodi Marjanović.

Aukcije/Natječaji: Zemlje članice stavljaju na aukciju određeni kapacitet proizvodnje energije iz obnovljivih izvora (npr. vjetar) te ga predaju ponuđaču sa najpovoljnijom ponudom. Ova shema će potaknuti konkurenciju među proizvođačima energije iz vjetra i nagraditi najisplativije projekte. To je također vrlo pogodan sustav za druge zrele tehnologije kao što je biomasa. Zrele tehnologije podrazumijevaju niže troškove investicije i rizika.

Feed-in premija: Proizvođači energije iz obnovljivih izvora energije dobivaju iznos tržišne cijene + feed-in premiju. Ovaj sustav još uvijek osigurava investitorima razuman i siguran povratak te smanjuje tržišne rizike. Različit je u odnosu na feed-in tarife u kojima proizvođači dobivaju fiksnu cijenu po kWh neovisno o tržišnoj cijeni. Feed-in tarife su pogodne za nove tehnologije dok su feed-in premije pogodnije za tehnologije koje postaju "zrele" te se ulaganja i troškovi proizvodnje smanjuju.

Obveze kvota: Proizvođači energije moraju osigurati da određeni udio/kvota energije koju proizvode dolazi iz obnovljivih izvora ili zelenih certifikata. Cijena energije iz obnovljivih izvora energije je tržišna cijena. Obveze kvota mogu se primijeniti na sve oblike obnovljivih izvora energije te tako povećati konkurenciju. Međutim, potrebno je izvjesno razlikovanje tehnologija sve dok iste ne postanu dovoljno "zrele".

Investicijske potpore: Potpore se plaćaju unaprijed to pomažu izbjegavanje proizvodnje viškova energije u vremenima kada to nije potrebno. Ovaj sustav potpore trebao bi dobiti prednost nad operativnom podrškom.

Mehanizmi suradnje: Kako bi se osiguralo da su postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije izgrađena na lokacijama gdje je proizvodnja električne energije najjeftinija, potrebna je uspostava programa koji postepeno otvaraju prekogranični prostor i povezane mehanizme suradnje. Kroz mehanizme suradnje zemlje članice mogu preuzeti električnu energiju iz obnovljivih izvora energije proizvedenu u drugoj zemlji članici te se tako približiti ostvarivanju vlastitog cilja za obnovljivih izvora energije do 2020.

Mehanizmi suradnje uključuju statističke transfere (prijenos kupljenje zelene energije iz ciljeva jedne zemlje u ciljeve druge zemlje) te zajedničke projekte koji su podržani od strane više zemalja članica te među kojima se dijeli proizvedena energija odnosno sheme zajedničke potpore pri čemu zemlje članice stvaraju zajedničke prekogranične režime za podršku sektoru obnovljivih izvora energije i njihovim podsektorima.

Feed-in tarife su korisne za održavanje niskih rizika za investitore u "mlade" tehnologije. Njihovim sazrijevanjem, udio proizvodnje doseže značajniji udio na tržištu te ova vrsta zaštite više nije potrebna i treba ju ukinuti u određenom vremenskom razdoblju. Vlade moraju izbjegavati nenajavljene ili retroaktivne promjene sheme. Porezne olakšice za ovu vrstu ulaganja također treba primjenjivati s s oprezom, barem ne za potrebe proračunske konsolidacije budući da njih neizravno financiraju svi porezni obveznici.

Ova Komunikacija nije pravno obvezujući akt. Međutim, njome se utvrđuju osnovna načela koje će Komisija primjenjivati pri ocjeni državnih intervencije u vezi sa shemama potpore za obnovljivih izvora energije ili potporne kapacitete proizvodnji. Načela navedena u Komunikaciji voditi će buduću primjenu propisa o državnim potporama i budućim prijedlozima za energetskim zakonima Europske unije.

Komisija će uskoro pokrenuti javnu raspravu o smjernicama potpora za energetiku i zaštitu okoliša te će pružiti okvir za ocjenu sukladnosti mjera potpore s preciznim kriterijima za ocjenjivanje u skladu s propisima o državnim potporama. Oba dokumenta su usklađena, a temelje se na ideji da javna intervencija, kad god je to moguće, mora biti više tržišno orijentirana, otvorenija za prekogranična rješenja i otvoriti prostor za veću konkurenciju među podržanim tehnologijama.

Komisija će uskoro pokrenuti i razgovore sa zemljama članicama oko načela navedenih u ovoj Komunikaciji te njihovoj primjeni u praksi. Komisija će nastaviti raditi s nacionalnim vladama i regulatornim tijelima (koja čine tzv. koordinacijsku skupinu za električnu energiju), kako bi se osigurala troškovno učinkovita i održiva sigurnost opskrbe električnom energijom i adekvatnim proizvodnim kapacitetima.

"Savez za energetiku Hrvatske čvrsto zauzima stav kako je za Republiku Hrvatsku iznimno važnouspostaviti jedinstvenu, jednoznačnu, koordiniranu te ekonomski i okolišno najkonkurentniju politiku potpore obnovljivim izvorima energije te kroz takvu politiku poticati proizvodnju električne energije u regijama sa najvećim potencijalom proizvodnje. Uz to bi politika trebala uspostaviti sustav koji će proizvođačima osigurati pravovremenu reakciju na tržišne signale te je kroz dodatne mehanizme potrebno potaknuti fleksibilnost na strani potražnje kroz različite tarife za potrošače kako bi se energija trošila i van vremena vršne potrošnje. Posebno podržavamo sustav aukcija kojim bi se odabrao, primjerice za vjetroenergetski projekt, najpovoljniji ponuđač, a što će pozitivno potaknuti međusobnu konkurenciju i time uzročno-posljedično bitno smanjiti cijenu investicije odnosno konačnu cijenu 'zelene' energije.", objasnio je Marjanović i dodao "Vjerojatno će niz proizvođača na ovo gledati vrlo negativno, ali svi skupa moramo shvatiti kako je konkurentska cijena 'zelene' energije neosporno važna za konkurentnost gospodarstva. Mi smo kao institucija zaista za 'zelenu' energiju, to promoviramo više od tri godine, ali jedinstvena, jednoznačna, koordinirana te ekonomski i okolišno najkonkurentnija politika potpore obnovljivim izvorima energije je ono što nam je svima potrebno".

"Usvajanje smjernica iz ove Komunikacije Europske komisije putem predstojećih izmjena i usvajanjem novih zakona i podzakonskih akata imati će i značajne posljedice na nacionalnu politiku obnovljivih izvora energije. Vidjeti ćemo što će donijeti jedinstveni Zakon o obnovljivim izvorima energije i hoće li se Ministarstvo gospodarstva već pokušati izjednačiti s odredbama Komunikacije. Kao nadasve potencijalno pozitivne promjene vidimo u pogledu poticanja jače konkurentnosti među vjetroenergetskim ili projektima biomase, uvođenje feed-in premije koja bi i dalje investitorima osiguravala razuman i siguran povratak investicije, ali bi za razliku od feed-in tarife potaknule smanjenje investicijskog ulaganja i troškove proizvodnje. Posebno je zanimljivo uvođenje sustava pod nazivom 'mehanizmi suradnje' kojim bi se osiguralo da se postrojenja grade na lokacijama gdje je proizvodnja električne energije najjeftinija te otvaranje prekograničnog prostora čime bi se omogućili transferi 'zelene' energije iz jedne zemlje članice u drugu. Time bi se zapravo postigla veća sigurnost da će zemlje članice ispuniti ciljeve do 2020. godine", zaključio je Marjanović.