Mala poljoprivredna gospodarstva Europske unije (EU) nalaze se pod demografskim, tržišnim i tehnološkom pritiskom, što dovodi do deagrarizacije i depopulacije velikih područja.

Stoga je Europski parlament usvojio Rezoluciju o budućnosti malih poljoprivrednih gospodarstava, koju će predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj u EU parlamentu Czeslaw Adam Siekierski ovoga tjedna predstaviti u Hrvatskom saboru i na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku. 

Brojnost malih
Kriteriji prema kojima EU definira malo gospodarstvo poljoprivredni je posjed velik pet hektara s godišnjim prihodom manjim od 25.000 eura. Stanje na terenu, međutim, još je usitnjenije, pa su u Hrvatskoj najbrojnija gospodarstva s posjedima do dva hektara, takvih je 53 posto, a dodaju li im se i ona koja obrađuju do pet hektara, ukupno ih je 77 posto. Prosječna vrijednost poljoprivredne proizvodnje po gospodarstvu u hrvatskim okvirima godišnje iznosi oko devet tisuća eura. Paralelno na razini EU 48 posto gospodarstava raspolaže sa zemljištem velikim do dva hektara. No, podigne li se ljestvica na pet hektara, ukupno ih je 70 posto. Unatoč usitnjenosti, prosječno europsko gospodarstvo godišnje uprihodi 23 tisuće eura.

Još dva podatka ilustriraju negativne trendove. Na ruralni prostor Hrvatske odnosi se čak 91 posto od ukupne površine, gdje živi oko 75 posto stanovništva. Polovica Europe nosi oznaku ruralnoga područja, u kojemu je nastanjeno oko 20 posto stanovništva. Nadalje, dok na malim gospodarstvima u RH više od 90 posto zaposlenika jesu članovi obitelji vlasnika, u okviru EU taj je udjel oko 76 posto. Nakon što je proteklih godina, posebice u 12 "starih" članica, uspješno razvila divove u primarnoj poljoprivredi koji su joj osigurali status najvećeg globalnog izvoznika hrane, EU je sada (ne)očekivano otkrila mala gospodarstva, suočivši se vjerojatno i sama s velikom depopulacijom sela. 

Lista preporuka 
Rezolucija poziva sve članice EU neka se prihvate izrade mjera za poticanje razvoja malih gospodarstava, uključujući lokalne specifičnosti kojima se može ojačati njihova konkurentnost, održivost i isplativost. Od članica se traži da potiču poduzetništvo, stvaraju radna mjesta i zaustave proces depopulacije ruralnih područja. Sugerira se i uvođenje odgovarajućih instrumenata financiranja u obliku mikrokredita, zajmova sa subvencioniranim kamatama, financijskog leasinga, otplate prve rate ili kreditnih jamstava.

Države, stoji u rezoluciji, moraju pridonijeti većoj ravnoteži između prodajnih cijena poljoprivrednih proizvoda i troškova proizvodnje. Preporuča se da pod nadzorom drže pritisak urbanizacije koja negativno utječe na cijene poljoprivrednog zemljišta, ali i da malim gospodarstvima olakšaju izravnu prodaju tradicionalnih proizvoda na lokalnim i regionalnim tržištima, potaknu razvoj održivih i odgovornih oblika prerade na gospodarstvima te omoguće bolju organizaciju besplatnog savjetovanja.