Globalna energetska tržišta našla su se u stanju visoke pripravnosti, suočena s najvećim poremećajem od početka ruske invazije na Ukrajinu. Eskalacija sukoba na Bliskom istoku, koja je rezultirala obustavom rada ključnih LNG postrojenja u Kataru i efektivnim presijecanjem Hormuškog tjesnaca – žile kucavice kroz koju prolazi petina svjetske opskrbe naftom i plinom – gurnula je cijene energenata u zonu neviđene volatilnosti.

U trenutku kada nitko ne može predvidjeti trajanje niti opseg sukoba, jedno je sigurno: povratak “premije rizika” na tržišta označava kraj razdoblja relativne stabilnosti i početak neizvjesne borbe za energetsku sigurnost u kojoj će cijena energije ponovno diktirati tempo globalnog gospodarskog rasta. Cijene prirodnog plina u utorak su se gotovo udvostručile, dosegnuvši najviše razine u posljednje dvije godine, dok su cijene nafte tipa Brent porasle za 15 posto.

Cijene nafte i plina nastavile su rasti i u srijedu, krećući se prema najvišim razinama u posljednjih nekoliko mjeseci, dok eskalacija sukoba u koji je uključen Iran i dalje izaziva potrese na globalnim energetskim tržištima i potiče strahove od dugotrajnih poremećaja u opskrbi.

Terminski ugovori za naftu tipa Brent, koji su međunarodno mjerilo, porasli su u srijedu prijepodne na 97,5 dolara po barelu, dok je američka sirova nafta West Texas Intermediate (WTI) ojačala za 2,8 posto i trgovala se po 93,1 dolara. Obje su referentne vrijednosti sada na razinama na kojima su bile sredinom 2024. Analitičari tržišta upozoravaju na sve veću vjerojatnost potpunog zatvaranja Hormuškog tjesnaca, ključne pomorske točke kroz koju prolazi petina svjetske potrošnje nafte. S obzirom na to da je Iran izravno uključen u borbe, trgovci se pripremaju za scenarij u kojem bi značajni volumeni sirove nafte mogli biti izvan tržišta tjednima ili čak mjesecima.

Urušavanje globalnog rasta

Međunarodna agencija za energiju (IEA) priopćila je kako “pomno prati situaciju” i da je u bliskom kontaktu s ključnim zemljama potrošačima glede mogućeg puštanja nafte iz strateških rezervi kako bi se stabilizirale cijene. U slučaju ozbiljnog ograničenja plovidbe kroz Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom i plinom, cijene energenata i transporta mogle bi porasti za 20 do 30 posto, uz istodobno kašnjenje isporuka sirovina i robe, prema procjeni Marsha Hrvatske.

Rast geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, poremećaji u globalnim lancima opskrbe te povećana volatilnost cijena energenata stvaraju dodatni pritisak na europska gospodarstva. Iako hrvatske tvrtke nemaju značajnu izravnu trgovinsku razmjenu s Iranom, neizravni učinci – kroz rast troškova energije, transporta, financiranja i osiguranja mogu značajno utjecati na profitabilnost i likvidnost.

“Za srednje veliku hrvatsku proizvodnu tvrtku to može značiti rast troškova energije i logistike za više od 1,5 milijuna eura godišnje te pad operativne dobiti i do 30 posto, i to bez ikakve fizičke štete na imovini. Ovakvi poremećaji jasno pokazuju da današnji rizici nisu ograničeni samo na tržišta izravno pogođena sukobima, već se brzo prelijevaju na cijelo europsko gospodarstvo”, kaže Jasminka Horvat Martinović, predsjednica Uprave Marsha Hrvatske.

Kako izgraditi karijeru

Od porodiljnog dopusta do lidera: Priča koja motivira svakog zaposlenika

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju

Ekonomisti diljem svijeta upozoravaju da bi uporni rast cijena energije mogao ugušiti globalni gospodarski rast i ponovno potaknuti inflatorne pritiske koji su se tek nedavno počeli smirivati. Dionice energetskih kompanija zabilježile su rast uslijed skoka cijena nafte, dok su sektori osjetljivi na troškove goriva, poput zrakoplovnih prijevoznika i logistike, pretrpjeli gubitke na jutarnjem trgovanju, izvijestili su analitičari Marketwatcha.

ICIS, vodeća svjetska agencija za izvještavanje o cijenama i analizu tržišta u energetskom i kemijskom sektoru, ističe da tržište već uračunava scenarij najgoreg slučaja. “Iako su europska skladišta plina trenutačno popunjena oko 65 posto, što je iznad sezonskog prosjeka, gubitak bliskoistočnog LNG-a stvorio bi golemu rupu u globalnoj opskrbi koju bi bilo gotovo nemoguće brzo popuniti”, priopćili su i ICIS-a.

“Tržište nafte, derivata i ukapljenog plina funkcionira po principu spojenih posuda – gdje nema, tamo se nadoknađuje. Prvi će nestašice osjetiti bogatije zemlje jugoistočne Azije. Velika i razvijena gospodarstva poput Japana, Koreje, Tajvana, Kine i Indije neće dopustiti da im proizvodni kapaciteti stanu zbog nedostatka energije, već će naftu i plin potražiti na drugim tržištima. Možemo, dakle, očekivati globalni rast cijena, što će se preliti i na naše tržište”, rekao nam je energetski stručnjak za energetiku Davor Štern.

Dugotrajna blokada u opskrbi mogla bi gurnuti europsko gospodarstvo u duboku recesiju i to dok se industrija EU-a bori s neodrživim troškovima energije. Nakon što je QatarEnergy 2. ožujka, nakon vojnih napada, obustavio proizvodnju LNG-a u najvećem svjetskom izvoznom postrojenju, europske cijene plina porasle su za 48 posto, prema referentnoj vrijednosti ICIS TTF-a za prvi mjesec.

Ako se poremećaji nastave u drugom tromjesečju, moguć je daljnji rast cijena plina, a potencijalno i nafte, posebno ako poremećaji u otpremi i ograničenja osiguranja nastave ograničavati protok. Analitičari Goldman Sachsa upozorili su da bi, u slučaju izbijanja rata punog razmjera u koji bi bio uključen Iran, cijene plina mogle premašiti 100 eura po megavatsatu, ovisno o trajanju poremećaja.

Europski ministri energetike trebali bi održati izvanredni sastanak u Bruxellesu u petak kako bi razgovarali o potencijalnim hitnim mjerama, uključujući ponovno uvođenje obveznih ciljeva smanjenja potražnje za plinom i proširenje gornjih granica cijena. “Vidimo povratak ekstremne volatilnosti koju nismo iskusili od početka ruske invazije na Ukrajinu”, izjavila je povjerenica EU za energetiku Kadri Simson. “Naš prioritet je zaštititi kućanstva i kritičnu infrastrukturu od ovih neviđenih skokova cijena”, rekla je Simson, prema Euronewsu.

‘Vlada bez jasne strategije’

Značajan skok cijena energenata mogao bi ubrzati inflaciju u eurozoni. Sljedeći sastanak Europske središnje banke (ECB), zakazan za 19. ožujka, mogao bi proteći u posve drugačijem tonu od onog koji se očekivao prošli tjedan. Tek što je inflacija u eurozoni oborena na ciljanih dva posto, EU se opet suočava s povećanim inflatornim pritiscima. Glavni ekonomist ECB-a Philip Lane izjavio je da bi trajni poremećaji u opskrbi naftom i plinom s Bliskog istoka mogli rezultirati “značajnim porastom” inflacije i “oštrim padom proizvodnje”. ECB “će pomno pratiti razvoj događaja”, rekao je Lane u intervjuu za Financial Times.

Za Hrvatsku u kojoj je inflacija u veljači opet ubrzala (inflacija cijena energija iznosi 4,3 posto na godišnjoj razini), aktualna zbivanja dodatno pogoršavaju situaciju. Premijer Andrej Plenković najavio je mogućnost ograničavanja cijene energenata i ponovnog uvođenja subvencija ako kriza eskalira. “Nažalost, ne vidim da Vlada ima jasnu strategiju kako će se nositi s time. Vidimo i da EU nema jasan stav o sukobu na Bliskom istoku, što jako komplicira situaciju ne samo u opskrbi energentima, nego i o predviđanju posljedica na gospodarstvo i kretanje inflacije”, upozorava Štern.