Hrvatska bi do 2030. godine trebala smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 16,7%, prema prijedlogu uredbe o raspodjeli tereta među državama članicama EU koji je prošlog tjedna objavila Europska komisija.

Komisija je predstavila veliki paket zakonodavnih prijedloga koji bi trebali osigurati smanjenje emisije stakleničkih plinova za 55% do 2030. Zakonodavni paket pod nazivom “Fit for 55”, ključni je element Europskog zelenog plana, koji predviđa da EU do 2050. postane klimatski neutralna.

Raspodjela tereta

Da bi se taj cilj mogao ostvariti, procjenjuje se da će do 2030. godine trebati smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 55% u odnosu na 1990. godinu. Trenutačno je na snazi cilj smanjenja stakleničkih plinova za 40% u odnosu na 1990.

U vezi s tim, u svibnju 2018. godine donesena je uredba o raspodjeli tereta među državama članicama kojom je propisano koliko svaka članica mora smanjiti emisiju stakleničkih plinova u području cestovnog prometa, grijanja zgrada, poljoprivrede, malih industrijskih pogona i upravljanja otpadom kako bi se emisije iz tih sektora na razini EU prosječno smanjile za 30% u odnosu na 2005. godinu.

Sektori pokriveni tom uredbom odgovorni su za 60% emisija stakleničkih plinova. Prema toj uredbi Hrvatska je trebala smanjiti emisiju za 7% do 2030. godine. Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske – REGEA i savjetnik predsjednika Republike za energetiku i energetsku tranziciju, ističe da paket Fit for 55 sadrži povećane ciljeve i podciljeve za energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i smanjenje emisija, a koji za cilj imaju postizanje poštene, konkurentne i zelene tranzicije do 2030. i nakon nje.

“Ovo je sigurno pravi i potreban signal za veću ambiciju, ali prijedlozi još uvijek ne pružaju sveobuhvatan plan mjera za potporu isplativom postizanju ciljeva. Nije to ni čudno – cijeli Zeleni plan nije jednokratni projekt nego rekonstrukcija druge najveće svjetske ekonomije i to iz temelja.

Izazovi su pred nama – trebat će još detaljnije razraditi mjere kako povećati energetsku učinkovitost cijelog energetskog sustava, a posebno na strani opskrbe i sigurnosti opskrbe uz najniže troškove. U financijskom smislu najveći izazov je kako izbjeći da sve to padne na teret najsiromašnijim građanima, odnosno u političkom kako osigurati da sve države članice gledaju i podrže cjelinu, a ne svoje pojedinačne interese. Ipak, ne vidim alternativu – troškovi nečinjenja bili bi još veći”, kazao je Domac.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Dodaje da Hrvatska sa svojim potencijalom obnovljivih izvora i prilikom koju joj pružaju tzv. zelene industrije, a s obzirom na to da je klasičnu industriju ionako većim dijelom izgubila, bi morala biti jedan od glasnijih zagovornika paketa Fit for 55, osim ako ne prevagne naša poslovična sklonost nemijenjanju ustaljene prakse.

“Nadam se da se to ipak neće dogoditi i da ćemo se naći na pravoj strani i u društvu najnaprednijih u Europi”, zaključuje Domac.

Lakše i jeftinije

Iz jednog od najznačajnijih europskih proizvođača građevinskog materijala – kamene vune, Rockwoola koji ima svoj pogon i u Hrvatskoj, ističu da je podrška EU kućanstvima i poduzećima ključna u dubinskim obnovama zgrada, a djelovanje mora biti lakše i jeftinije od neaktivnosti.

Naglašavaju da je EK donijela niz prijedloga kako bi se do 2030. cijelim nizom politika smanjile neto emisije stakleničkih plinova za barem 55% u usporedbi s razinama iz 1990. Želi li Europa do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent i ostvariti europski Zeleni plan, to smanjenje moramo postići u sljedećem desetljeću.

Stoga su danas predstavljeni zakonodavni alati za ostvarivanje ciljeva iz europskog propisa o klimi, čime će se iz temelja preobraziti naše gospodarstvo i društvo, a Europa krenuti prema pravednoj, zelenoj i prosperitetnoj budućnosti.

Mirella Vitale, potpredsjednica Rockwool grupe komentirala je da je ovo velik korak naprijed.

“Zgrade su najveći izvor emisija u EU i naša najvrjednija imovina. Komisijin paket Fit For 55 može puno učiniti u njihovoj prilagodbi na klimatski neutralno gospodarstvo. Pozdravljamo prijedlog za obvezujući cilj energetske učinkovitosti do 2030., gotovo udvostručenje uštede svake države članice i veliko povećanje broja javnih zgrada koje će se svake godine morati obnavljati.

No, uspjeh će se mjeriti na terenu brojem zgrada koje su dubinski obnovljene i zato sve toliko ovisi o financijskoj i savjetodavnoj potpori koju EU može pružiti kućanstvima i poduzećima. Djelovanje mora biti lakše i jeftinije od neaktivnosti.

To je načelo koje Komisija mora primijeniti na svoje planove za određivanje cijene fosilnih goriva koja se koriste za grijanje domova i za prijevoz. Novi prihodi od cijena ugljika moraju se vratiti u sektore i kućanstva kojima su najpotrebniji – i moraju se koristiti za ulaganja poput temeljnih obnova koje čine stvarnu razliku. Sve se svodi na osiguravanje da se ljudi osjećaju ovlaštenima za djelovanje,“ kazala je Vitale.

Plan su komentirali i hrvatski zastupnici Europskog parlamenta iz kluba Europske pučke stranke. Oni, kao grupacija, ističu da nakon usvajanja Europskog propisa o klimi koji postavlja iznimno visoki cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. za barem 55% u odnosu na razine iz 1990., Europska komisija sada predstavlja široki paket zakonodavnih prijedloga u području klime, prometa i energetike kojima to želi ostvariti.

Odluka ne smije biti ishitrena

“Postizanje ciljeva Zelenog plana bit će iznimno teško i podrazumijeva dubinsku transformaciju europskog gospodarstva i društva. Provedba najambicioznije zamišljenoga klimatskog zakonodavstva na svijetu oblikovat će živote svih Europljana, utječući, među ostalim, na aute koje vozimo, zgrade u kojim živimo, cijenu i način grijanja ili putovanja avionom.

Dijelimo zajednički cilj zaštite okoliša i postizanja klimatske neutralnosti, što je osobito važno za Hrvatsku. Želimo nove održive industrije, okretanje novim tehnologijama i otvaranje radnih mjesta budućnosti, ali uz minimiziranje nepravednog opterećenja za građane i gospodarstvo.

Trošak zelene tranzicije se nikako ne smije prelomiti preko leđa obitelji s niskim i srednjim prihodima, vlasnika automobila, poljoprivrednika ili preko slabije razvijenih država članica.

Transformacija, o čijim konkretnim mjerama sada počinju pregovori, ne smije biti ishitrena već pravedna i promišljena, uz vođenje računa o njezinim posljedicama na obitelji s niskim i srednjim prihodima, osobito u ruralnim područjima”, stoji u komentaru koji potpisuju eurozastupnici Karlo Ressler, Sunčana Glavak, Željana Zovko te Tomislav Sokol. Prema novom prijedlogu uredbe, svim državama članicama povećan je cilj smanjenja emisija, pri čemu se vodilo računa o bogatstvu država članica.

Bogatije članice trebat će znatno više smanjiti svoje emisije u odnosu na siromašnije. Najmanje smanjenje propisano je Bugarskoj, koja po uredbi iz 2018. godine nije uopće trebala smanjivati emisiju, a sada se predlaže da treba smanjiti za 10%. Slijedi Rumunjska koja treba smanjiti emisije s prethodnih dva na 12,7%, zatim Hrvatska s prethodnih 7% na 16,7%. S druge strane, Švedskoj i Luksemburgu povećan je cilj smanjenja s prethodnih 40% na 50%.

Prijedlog uredbe predviđa postupno smanjenje emisija za svaku godinu do 2030. Budući da su cestovni promet i grijanje zgrada odgovorni za 55% emisija, predviđa se da ti sektori ubrzaju smanjivanje, koje je do sada bilo nedovoljno, a kod cestovnog prometa emisije su čak i povećane.

Prema prijedlogu uredbe, države članice će na raspolaganju imati fleksibilne mehanizme kako bi na troškovno učinkovit način postigle svoje ciljeve. Primjerice, ako neka država u jednoj godini smanji emisiju više nego što je propisano u sljedećoj će moći povećati emisiju za onoliko koliko je premašila cilj u prethodnoj godini.

Države članice također će moći međusobno kupovati i prodavati emisije, s čime se postiže dostizanje cilja na razini EU-a, a da pritom one države koje nisu dovoljno smanjile emisije plate onima koje su u tome bile bolje.

Sufinanciranje energetske obnove

Na ovom tragu zelene tranzicije je i odluka hrvatske Vlade da nastavlja sufinancirati energetsku obnovu obiteljskih kuća, iako je program obnove završio prošle godine, dok je novi koji će obuhvatiti razdoblje os 2021. do 2030. tek u izradi.

Sredstva za energetsku obnovu obiteljskih kuća za 2021. i 2022. od 400 milijuna kuna osigurana su iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, raspodjelom sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Hrvatskoj tako da se 300 milijuna kuna namjenjuje sufinanciranju energetske obnove obiteljskih kuća koje nisu oštećene u potresu, te 100 milijuna kuna sufinanciranju energetske obnove kuća oštećenih u potresu.