Godinama već slušamo upozorenja o klimatskim promjenama i globalnom zatopljenju te kako to dvoje utječe na naš planet, međutim, sad je počelo i ugrožavati naše svakodnevne živote.

Naime, ekstremno visoke temperature nisu nešto na što su naši organizmi naviknuti. Danas osobe umiru tijekom podnevne šetnje, izleta u nacionalnom parku, nedavno je djevojka umrla od dehidracije uzrokovane temperaturom višom od 40 °C na brazilskom koncertu Taylor Swift, a neki su čak umrli unutar svojih neklimatiziranih domova. Također, tijekom ovogodišnjeg hadža u Mecci oko 1300 osoba je preminulo od toplotnog udara i dehidracije uzrokovanih temperaturama oko 50 °C.

Toplina je najsmrtonosniji oblik ekstremnog vremenskog uvjeta, a globalno zatopljenje koje smo uzrokovali učinilo je toplinske valove ekstremnijim i duljim. Dodamo li tome i visoku vlažnost zraka i uvjeti u nekim mjestima vrlo su blizu granica našeg opstanka, točnije tijela nam se ne mogu prilagoditi tim uvjetima.

U toplinskoj komori

I premda su neke osobe ranjivije na toplinu od ostalih, uz ostalo stariji i mladi, nitko nije imun na toplinu, pa čak ni vrhunski sportaši i dosta ih se žali na vremenske uvjete i temperature od oko 35 °C ovoga tjedna na Olimpijskim igrama u Parizu.

Znanstvenici i dalje pokušavaju otkriti brojne načine na koje toplina napada naša tijela, a jedan od načina je pomoću okolišnih komora, odnosno prostorija u kojima mogu testirati kako nam tijela reagiraju kad su izložena širokom rasponu temperature i vlažnosti.

Nakon što su osobu izložili ugodnoj temperaturi od 22 °C, postupno su je podizali do 40 °C, a zatim su značajno povećali vlažnost zraka, sa suhih 20 % na nesnosnih 85 posto. Ono što su otkrili jest da je vlažnost taj čimbenik na koji se naša tijela ne mogu nikako prilagoditi.

Utjecaj topline na kožu

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Milijuni žlijezda znojnica u tijelu istiskuju znoj na kožu gdje znoj isparavanjem prenosi toplinu u zrak i tako nas hladi. Međutim, u uvjetima previsoke temperature i vlažnosti zraka, taj biološki proces ne radi baš kako bi trebao.

Naime, pretjerano znojenje može uzrokovati dehidraciju, a naše nas tijelo neće svaki puta upozoriti kad mu je potrebno dodatne tekućine i do trenutka kad osjetite da ste žedni, možda je već prekasno jer vjerojatno gubite više tekućine nego što je možete nadoknaditi.

Usto, vrlo vlažan zrak može poništiti prednosti znojenja jer tad znoj mnogo sporije ili nikako ne isparava. Umjesto toga, znoj se cijedi s našeg tijela i budući da je tijelo ostalo bez glavnog mehanizma rashlađivanja, tjelesna temperatura raste.

Utjecaj topline na srce

Prva stvar koja regulira tjelesnu temperaturu su srce i krvne žile, no u uvjetima ekstremnih vrućina, srce mora snažnije raditi kako bi unutarnju temperaturu održavalo stabilnom. To znači da mora brže pumpati krv prema koži kroz koju se otpušta toplina (zato nam se i rumene obrazi kad je vruće).

Cijeđenjem znoja kroz kožu, gubitak tekućina smanjuje količinu krvi što znači da srce mora još snažnije pumpati krv kako bi se održao krvni pritisak (to osjećamo kad imamo osjećaj da će nam srce iskočiti iz prsnog koša).

Utjecaj topline na mozak

Reakcija tijela na rashlađivanje regulira se u hipotalamusu, sićušnom području romboidnog oblika u mozgu. Hipotalamus pokreće znojenje i usmjerava protok krvi kako bi tjelesna temperatura bila oko 37 °C. No, ako je prevruće, ta regulacija više nije tako učinkovita.

U uvjetima ekstremne vrućine smanjen je protok krvi do mozga jer ubrzano dišemo i krvne žile u vratu i lubanji se sužavaju. Naravno, to znači manji protok kisika i glukoze do mozga što možebitno utječe na kognitivne sposobnosti, pogoršava duševno stanje i može uzrokovati riskantno ili loše prosuđivanje.

Kako toplina usmrćuje

Ekstremna toplina uništava prirodnu obranu organizma i brzo se iz nelagode prelazi u nešto kobno. Najčešći rani simptomi su mučnina, glavobolja, grčenje mišića, pa čak i nesvjestica. Sve to su znakovi toplinske iscrpljenosti, odnosno tijelo vam je dehidrirano i više se ne uspijeva samostalno rashladiti.

U tom trenu stanje se može vrlo brzo pogoršati. Toplotni udar je neminovan ako se tijelo ne uspije samo rashladiti, primjerice znojenjem ili povećanjem protoka krvi do kože, što povećava tjelesnu temperaturu tijela. A ako vam tjelesna temperatura podigne iznad 40 °C (do toga dolazi unutar 10 do 20 minuta od izloženosti), korak ste do smrti.

Prvo što se zbiva jest da postanete dezorijentirani i padate u nesvijest, a glavni organi prestaju s radom. Opne između crijeva i ostatka utrobe mogu postati porozne što znači da će vam u krvotok početi ulaziti smrtonosni otrovi. Nakon toga slijedi kljenut srca.

Ono što je najgore kod toplinskog udara jest činjenica da osim što vas polako ubija, ozbiljno vam narušuje kognitivne sposobnosti, odnosno onemogućuje vam da shvatite u kakvoj ste opasnosti. I zato mnogi umiru od toplinskog udara tijekom trčanja ili pješačenja.

Ako osjetite simptome toplinskog udara, najbolje što možete učini jest uroniti se u hladnu kupku ili prekriti tijelo mokrim ručnicima i okružiti se ventilatorima. Međutim, čak i ako se uspijete spasiti, gotovo 30 % osoba imalo je trajno oštećenje mozga.

Naša se tijela mogu priviknuti na toplinu do neke razine, ali za to treba vremena, ali ono što se trebamo kolektivno zapitati jest mogu li nam se tijela brže prilagoditi nego što će rasti temperatura i trajanja toplinskih valova.