Svi pokazatelji govore da Hrvatskoj prijeti, ne nagla recesija pa oporavak, nego dugotrajna stagnacija, uvjeren je Damir Novotny. Po njegovom mišljenju kriza neće biti velika i ne vjeruje da će doći do naglog pada ekonomske aktivnosti, kao 2009. godine

Sve se više govori o tome da recesija kuca na hrvatska vrata. Nismo imuni na ono što se događa u zemljama oko nas. Pušemo li na hladno s obzirom na to što se dogodilo 2008. godine ili nam stvarno prijeti nova kriza? O tome je u emisiji HRT-a Studio 4 govorio ekonomski analitičar Damir Novotny.

'Ekonomija se kreće u ciklusima, gotovo pravilnim iako se kriza ne može predvidjeti. Od Drugog svjetskog do krize 2008. bilo je točno 14 ciklusa. Neki su trajali kraće, a neki duže od 10 godina. Krize su trajale od 6 do 8 mjeseci, ponegdje i do 12 mjeseci, nikad duže od 12 mjeseci, jedino u Hrvatskoj i Grčkoj je trajala čak 6 godina. Hrvatska i Grčka su najslabije ekonomije u Europi, najranjivije su na vanjske šokove. Hrvatska ekonomska politika nije nažalost naučila lekcije iz 2008. godine. I dalje je naša ekonomija strukturirana da je osjetljiva na vanjske utjecaje. U međuvremenu smo se integrirali s velikim tržištima Njemačke i Italije i upravo ona osjećaju usporavanje', rekao je Novotny.

'Ako govorimo o te dvije ekonomije najviše će osjetiti oni koji su se uključili u nabavne lance industrija u tim zemljama – autoindustrija, industrija namještaja. To bi mogla biti mala i srednja poduzeća koja su dobro i uspješno uključivala u međunarodne lance nabave. Drugi dijelovi hrvatske ekonomije su uglavnom pod utjecajem drugog tipa šokova- šokovi s financijskog tržišta, primjerice da poskupi novac, da se više ne mogu financirati dugovi i tu je naročito ugrožen javni sektor koji je visokozadužen, a koji kreira oko 55 posto radnih mjesta u Hrvatskoj. Svi ti vanjski utjecaji se mogu vrlo brzo preliti na izrazito ranjivu strukturu hrvatske nacionalne ekonomije i onda više ili manje utjecati na pojedine sektore, rekao je Novotny.

'Javni sektor je bio 2008. godine zadužen 40 posto posto BDP-a da bi došao do 80 posto nekoliko godina kasnije. Povećavao se dug da bi se održala zaposlenost i stečena razina plaća. Sad vidimo da je proteklih nekoliko godina bio trend oporavka i odmah se javni sektor javlja s novim zahtjevima za povećanje plaća iako se nije povećala produktivnost. Privatni sektor je još uvijek slab, nije dovoljno kapitaliziran i ne može izdržati nalet smanjivanja narudžbe. Primjerice ako se dogodi da naručitelji namještaja iz Njemačke dvije godine smanje narudžbe, kao što se to dogodilo 2008. godine, prvi na udaru biti drvnoprerađivački sektor i jednostavno neće izdržati da preživi bez posla te dvije godine', smatra Novotny.

'Stagnacija u Hrvatskoj koja će biti posljedica stagnacije u Njemačkoj, što će se sigurno dogoditi, jer ove male stope rasta nas ne mogu zadovoljiti. Hrvatska će ostati na dnu EU-a s niskom razinom BDP-a po glavi stanovnika, s niskom razinom zaposlenosti (u EU je 73 posto radno aktivnog stanovništva zaposleno, a kod nas 62 posto).

Svi pokazatelji govore da Hrvatskoj prijeti, ne nagla recesija pa oporavak, nego dugotrajna stagnacija, uvjeren je Novotny. Po njegovom mišljenju kriza neće biti velika i ne vjeruje da će doći do naglog pada ekonomske aktivnosti, kao 2009. godine.

'Stagnacija će biti teža jer se stvara dojam besperspektivnosti i zbog toga građani i neće trošiti', smatra Novotny.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost