Ekonomski institut Zagreb smanjio je prognoze hrvatskog gospodarstva za ovu i sljedeću godinu, pa tako sada očekuje pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini za 1,4 posto, a u 2013. blagi oporavak, i to za 0,5 posto.

To je nešto veći pad nego što se očekivalo ranije, a do revizije prognoze došlo je zbog ubrzanog pada osobne potrošnje i izostanka oporavka investicija, navodi se u novom broju publikacije Ekonomskog instituta „Croatian Economic Outlook Quarterly“.

Još u svibnju Ekonomski institut procjenjivao je da će BDP u 2012. godini smanjiti za oko 1,0 posto, a u 2013. porasti 1,2 posto.

Nakon poskupljenja osnovnih energenata za kućanstva te povećanja stope inflacije zbog rasta stope PDV-a, realna je kupovna moć stanovništva smanjena, što će uz loše izglede na tržištu rada uzrokovati pad osobne potrošnje za 2,6 posto u ovoj godini. U sljedećoj godini analitičari Ekonomskog instituta očekuju blag oporavak gospodarstva uz rast BDP-a od 0,5 posto.

Kako navode, očekuju se povoljnije međunarodne okolnosti, pozitivan učinak ulaska u EU, prevladavanje prvog šoka konsolidacije javnih financija te intenzivnija realizacija Vladinih investicijskih planova. Ukupan rast investicija mogao bi doseći 4,0 posto,procjenjuju.

Osobna bi potrošnja tijekom sljedeće godine mogla zabilježiti znakove oporavka, ali se na razini prosjeka godine očekuje njezin pad od 0,4 posto.

Bez obzira na blagi rast, u sljedećoj se godini ne očekuje oporavak tržišta rada, smatraju u Ekonomskom institutu.

Rast cijena opažen posljednjih mjeseci trebao bi se ublažiti. Za 2012. predviđa se prosječna stopa inflacije od 3,5 posto dok bi u sljedećoj godini trebalo doći do njezina snižavanja na 3,0 posto.

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Vanjska trgovina ove će godine ostati na približno prošlogodišnjim razinama. Za iduću godinu očekuje se blago poboljšanje uz rast izvoza od oko 2,5 posto i rast uvoza od 1,9 posto.

Deficit tekućeg računa bilance plaćanja ostat će i u idućoj godini relativno nizak, oko 1,4 posto BDP-a.

U pogledu fiskalne politike očekuje se nastavak konsolidacije uz daljnje smanjenje fiskalnog deficita, s 4,3 posto BDP-a u ovoj, na oko 4,0 posto u idućoj godini.

Analitičari Ekonomskog instituta upozoravaju također na rizike povezane s domaćim i svjetskim gospodarstvom, koji mogu ugroziti ostvarenje prognoza.

U domaćem su gospodarstvu najizraženiji rizici povezani uz investicije u javnom sektoru. Budu li se one i dalje odgađale ili ako se realiziraju u obujmu znatno manjem od najavljenog bit će ugroženo ostvarenje pozitivne stope rasta sljedeće godine. Značajan rizik predstavljaju kretanja na tržištu rada i to ponajprije zbog svog snažnog utjecaja na raspoloženje potrošača i potrošnju.

S druge strane, postoji mogućnost da će ulazak u EU sljedeće godine, imati snažnije pozitivne učinke nego što na to ukazuju sadašnje projekcije.

Analitičari instituta posebno upozoravaju na nužnost povećane pozornosti prema poštovanju fiskalnog pravila. Zakon o fiskalnoj odgovornosti utvrđuje potrebu smanjenja udjela javnih rashoda u BDP-u za najmanje 1 postotni bod. Sadašnje procjene govore o neizvjesnosti ostvarenja takvog smanjenja. Vjerodostojnost fiskalne politike mogla bi biti ugrožena pokaže li se na kraju godine da se fiskalno pravilo nije poštovalo, kaže se u najnovijim prognozama Ekonomskog instituta.