Ekonomisti vodećih banaka u Hrvatskoj u 2014. očekuju rast realnog BDP-a od 0,1 posto u prosjeku, pri čemu predviđaju smanjenje osobne i javne potrošnje, a rast bi mogao doći od investicija i izvoza.

Predviđanja ekonomista šest vodećih banaka objavila je Hrvatska udruga banaka (HUB) u svojim Izgledima pod naslovom "2014. – još jedna teška godina".

Ekonomisti vodećih banaka tako za iduću godinu predviđaju skroman rast BDP-a od svega 0,1 posto, uz vrlo uzak raspon očekivanja, od najniže pojedinačne prognoze pada BDP-a za 1 posto do najviše prognoze rasta od 1 posto.

Očekivanja rasta za prosječnih 0,1 posto ekonomista banaka, koji ističu da iznose osobne stavove, a ne stavove uprava banaka, niža su od drugih prognoza.

Tako Hrvatska narodna banka za 2014. predviđa rast BDP-a za 0,7 posto, zagrebački Ekonomski institut za 1 posto, Vlada očekuje rast od 1,3 posto, a Europska komisija predviđa u idućoj godini rast hrvatskog BDP-a od 0,5 posto.

Očekivanja ekonomista banaka prilično su usklađena, napominju iz HUB-a. Tako četvorica od šestorice očekuju pad osobne potrošnje, a petorica pad javne potrošnje. U prosjeku očekuju pad osobne potrošnje za 0,2 posto, a javne potrošnje za 0,8 posto.

Rast u idućoj godini stoga može doći samo od investicija, u prosjeku za 2,1 posto, i izvoza, s prosjekom rasta od 1,5 posto. Čak pet od šest ekonomista očekuje rast ovih veličina u 2014.

Ekonomisti ne očekuju jači rast nezaposlenosti. Očekivana stopa nezaposlenosti (po metodologiji Međunarodne organizacije rada – ILO) od 17,7 posto ne odudara bitno od ovogodišnje vrijednosti.

ekonomski rast

Jedan sektor ima presudan utjecaj na rast Hrvatske – i nije turizam

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju

Za realne se plaće očekuje stagnacija (+0,1 posto u prosjeku), čemu bi trebala pridonijeti niska inflacija, od 2,5 posto.

I dalje je prisutan fiskalni pesimizam, očekuje se deficit od 5,4 posto BDP-a u prosjeku.

Omjer javnog duga i BDP-a probija okvire iz Maastrichta. Očekivanja za kraj 2014. javnog duga kreću se oko 65 posto BDP-a (bez jamstava i HBOR-a), odnosno od gotovo 80 posto, kada se dugu pribroje i državna jamstva i HBOR.

Izostanak ozbiljnijeg rasta domaće potražnje objašnjava očekivanje stabilnosti tekućeg računa bilance plaćanja (-0,4 posto BDP-a), a za vanjski se pak dug predviđa razina od 103 posto BDP-a.

Kada je riječ o financijskim pokazateljima, iz HUB-a navode kako je primjetna relativna mirnoća očekivanja, pri čemu su nešto više kamatne stope i prinosi na državne obveznice u skladu s aktualnim trendovima.

Kako se napominje, vjerojatno je najinteresantnije zabiježiti da ekonomisti banaka u 2014. ne očekuju prosječni tečaj eura iznad 7,6 kuna.