Usprkos značajnom tehnološkom zaostajanju, Hrvatska je otpočela proces smanjivanja jaza u odnosu na EU, uz kontinuirani rast izvoza visokotehnoloških proizvoda, istaknuto je u analizi koju je napisao Goran Buturac, znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu Zagreb.

Izazovna vremena

Sve više Hrvata radi više od jednog posla: Provjerite možete li raditi za dva poslodavca?

Iako obujmom relativno malen, navodi autor, izvoz visokotehnoloških proizvoda Hrvatske, uz blaže oscilacije, kontinuirano se povećavao od 2006. do 2025. godine, pri čemu je u tom razdoblju u prosjeku godišnje rastao za 7,7 posto, više od 4,9 posto prosjeka EU-a. Od 2021. do 2025. hrvatski izvozni rast je dodatno ubrzao, na prosječnih 8,3 posto godišnje.

„Usprkos značajnom tehnološkom jazu kojeg Hrvatska ima u odnosu na gospodarski razvijenije zemlje EU-a, navedena kretanja potvrđuju pozitivan trend konvergencije, to jest smanjivanje tehnološkog jaza Hrvatske u odnosu na prosjek zemalja Europske unije”, piše u analizi „Europski izvoznici visokotehnoloških proizvoda: Gdje je Hrvatska?”, objavljenoj na portalu Inova istraživanja.

Ujedno, izvoz visokotehnoloških proizvoda Hrvatske rastao je znatno brže od rasta ukupnog robnog izvoza, pa se tako udio tih proizvoda u ukupnom izvozu od 2021. do 2025. povećao s 14,8 na 17,3 posto.

Lijekovi i transformatori predvode hrvatski hi-tech izvoz

Među vodeće visokotehnološke proizvode Hrvatske ubrajaju se lijekovi, električni transformatori, izolirana žica, kabeli i ostali izolirani električni vodiči, imunološki proizvodi i cjepiva, ploče za električno upravljanje te dijelovi za zrakoplove i svemirske letjelice.

Od tih proizvoda Hrvatska je lani najviše izvezla lijekova, u vrijednosti 950,9 milijuna eura. Slijede električni transformatori s izvozom od 945,7 milijuna eura, vrijednost izvoza izolirane žice i kabela dosegnula je 538,6 milijuna eura, a imunoloških proizvoda i cjepiva 237,2 milijuna eura.

Hrvatska plasira vodeće visokotehnološke proizvode u gospodarski najrazvijenije zemlje Europe i svijeta uključujući Njemačku, Italiju, Francusku, SAD, Austriju, Nizozemsku i Švedsku.

Hrvatska pri dnu EU-a: 1.136 eura po stanovniku

Vodeći europski izvozni proizvodi visoke tehnologije su lijekovi i farmaceutski proizvodi, zrakoplovi, svemirska tehnologija, elektronika i telekomunikacijski uređaji, znanstveni instrumenti, računala i optički instrumenti.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Kumulativno, izvoz visokotehnoloških proizvoda zemalja EU-a je u 2025. godini dosegnuo 1,64 bilijuna eura, pri čemu je europski lider Njemačka s udjelom od 25 posto. Slijede je Nizozemska (14,2 posto), Italija (8 posto), Irska (7,7 posto) i Belgija (6,6 posto).

Promatrano po stanovniku, predvodnica je Irska s 23.352 eura, a slijede je Slovenija (18.932 eura), Nizozemska (12.994 eura), Belgija (9.215 eura), Danska (6.067 eura) te Češka (5.568 eura).

Hrvatska se pozicionirala pri dnu ljestvice europskih zemalja, s izvozom visokotehnoloških proizvoda od samo 1.136 eura po stanovniku. Irska od nje izvozi 20,6 puta više visokotehnoloških proizvoda po stanovniku, a Slovenija 16,7 puta.

Kod naših susjeda visokotehnološki proizvodi čine čak 47 posto ukupnog robnog izvoza, dok kumulativno, visokotehnološki i srednjetehnološki proizvodi dosežu impresivnih 72 posto ukupnog slovenskog robnog izvoza.

Zašto je visokotehnološki izvoz ključan za plaće i životni standard

Govoreći o željenom nastavku smanjivanja tehnološkog jaza, autor apostrofira potrebu razvoja ekonomije i društva znanja. To uključuje kontinuirani razvoj i prilagođavanje sustava obrazovanja sa suvremenim potrebama tržišta rada, s ciljem izgradnje bazena visokokvalificirane radne snage.

Buturac ističe da je izvoz visokotehnoloških proizvoda ključan za moderan gospodarski razvoj Hrvatske jer donosi niz strukturnih prednosti. Visokotehnološki proizvodi ostvaruju najviše marže, što znači da se uz manje utrošenih materijalnih resursa može realizirati znatno veća profitabilnost. Uz to, takav izvoz je otporan na eksterne šokove, potiče ulaganja u istraživanje i razvoj te zadržava visokokvalificiranu radnu snagu u zemlji.

Daljnji tehnološki iskoraci povećat će produktivnost gospodarstva i time otvoriti prostor za rast plaća i poboljšanje životnog standarda stanovnika Hrvatske. Rast nominalnih plaća koji je podržan rastom produktivnosti ublažit će inflatorne pritiske kakvim je Hrvatska izložena već duže vrijeme, poručuje Buturac.