Komisija je u ponedjeljak objavile privremene ljetne ekonomske prognoze s podacima o kretanju BDP-a i inflaciji u šest najvećih gospodarstava u EU-u, u europodručju i u EU-u u cjelini. Podaci iz ostale 21 države članice uzeti su u obzir u zbirnim podacima za europodručje i EU27.

Osim što su objavljeni podaci samo za šest najvećih gospodarstava, umjesto za sve države članice, ove godine ljetne prognoze su objavljene u rujnu, umjesto u srpnju kao dosad. Šest najjačih gospodarstava u EU su Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska, Nizozemska i Poljska.

Komisija je smanjila procjenu rasta gospodarstva u EU27 za ovu godinu na 0,8 posto s 1 posto, koliko je predviđala u proljetnim ekonomskim prognozama. Za sljedeću godinu smanjila je procjenu rasta s 1,7 posto na 1,5 posto.

Što se tiče europodručja, očekuje se rast od 0,8 posto ove godine (u proljetnim prognozama bilo je 1 posto). Procjena rasta za sljedeću godinu u europodručju sada je 1,3 posto, umjesto ranijih 1,6 posto.

Inflacija bi trebala nastaviti usporavati. Očekuje se da će harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) ove godine u EU27 iznositi 6,3 posto, u odnosu na 6,7 posto u proljetnim prognozama. U europodručju procjenjuje se da će inflacija ove godine usporiti na 5,6 posto ( u proljetnim prognozama bilo je 5,8 posto), a sljedeće godine pasti na 2,9 posto, dok je procjena u proljetnim prognozama bila 2,8 posto.

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) u prosjeku obuhvaća oko 700 vrsta dobara i usluga. Pokazatelj je prosječne potrošnje kućanstava u europodručju za košaricu proizvoda.

Usporavanje inflacije

Inflacija usporava zbog pada cijena energije i smanjenja inflatornog pritiska cijena hrane i industrijskih dobara. Komisija očekuje da će cijene energije u ostatku godine nastaviti padati, ali sporijim ritmom.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Očekuje se lagani rast cijena energije sljedeće godine zbog rast cijene nafte. Rast cijena usluga tvrdokorniji je nego što se ranije očekivalo, ali trebao bi početi usporavati pod utjecajem pooštravanja monetarne politike i slabljenja poticaja nakon COVID-a.

Cijene hrane i neenergetskih industrijskih proizvoda nastavit će pridonositi usporavanju inflacije, kao i niži ulazni troškovi i normalizacija opskrbnih lanaca.

Njemački BDP će ove godine pasti

Komisija procjenjuje da će najjače gospodarstvo u EU-u, njemačko, ove godine imati pad BDP-a od 0,4 posto, a u sljedećoj se očekuje rast od 1,1 posto.

Ostalih pet gospodarstava trebalo bi porasti. Najviše procjene ima Španjolska, čiji bi BDP ove godine trebao rasti 2,2 posto, a sljedeće 1,9 posto. Francusko gospodarstvo trebalo bi rasti 1 posto ove godina, a sljedeće 1,2 posto, talijansko 0,9 posto ove i 0,8 posto sljedeće godine, nizozemsko 0,5 i 1 posto te poljsko 0,8 ove i 1,4 posto sljedeće godine.

“Zadnji podaci pokazuju da je gospodarska aktivnost u EU bila prigušena u prvoj polovici 2023. nakon strašnih šokova koje je pretrpjela EU. Slabost domaće potražnje, osobito potrošnje, pokazuje da su potrošačke cijene većine dobara i usluga visoke i još uvijek rastu te uzimaju veći danak nego što se očekivalo u proljetnim prognozama”, ocjenjuje Komisija.

Tržište rada i dalje je iznimno snažno, bilježe se rekordno niske stope nezaposlenosti, rast zaposlenosti i povećanje plaća. Oštri pad kredita banaka poduzećima pokazuje da pooštravanje monetarne politike utječe na gospodarstvo.

Anketni pokazatelji sada ukazuju na usporavanje gospodarske aktivnosti tijekom ovoga ljeta i sljedećih nekoliko mjeseci, s kontinuiranom slabošću u industriji i slabljenjem zamaha u području usluga, unatoč snažnoj turističkoj sezoni u mnogim dijelovima Europe, navodi Komisija.