Ovog tjedna pred Vladu bi trebao konačno stići prijedlog zakona o strateškim investicijskim projektima, čiji je nacrt od ožujka prošao javnu raspravu, te usklađivanje najprije s mišljenjima stručne javnosti u Hrvatskoj, a upravo su u prijedlog ugrađene i primjedbe Europske komisije.

Ključno za Bruxelles bile su dorade odredbi za zaštitu okoliša, te detaljnije definiranje odredbi po kojima će se neka investicija smatrati strateškom. Prema izmjenama u koje smo imali uvida, u prijedlog s kojim ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izlazi pred Vladu, strateškom će se investicijom smatrati uz već predviđene privatne, javne i javno-privatne projekte i u području energetike i infrastrukture, te znanosti, obrane, pravosuđa, tehnologije i obrazovanja, uz već ranije definirane investicije u područja gospodarstva, turizma, prometa, elektroničkih komunikacija, zaštite okoliša, komunalnog gospodarstva, poljoprivrede, šumarstva, vodnog gospodarstva, ribarstva, zdravstva i kulture koji uključuju građenje građevina.

Naravno, uvjet je da i na temelju ovog zakona kao strateške proglasi  Vlada RH. U posljednjem prijedlogu izjednačava se domaće i inozemne ulagače u mogućnosti dobivanja statusa strateškog ulagača. Novo je u prijedlogu s kojim će se ići pred Vladu da se predviđa i mogućnost proglašenja strateškog projekata na potpomognutim područjima. Donja granica za dobivanje statusa strateškog projekta i dalje ostaje ulaganje veće od 150 milijuna kuna, a na području regionalne samouprave I. skupine ili na području jedinica lokalne samouprave I. i II. skupine, vrijednost kapitalnih troškova ulaganja se postavlja na 20 milijuna kuna.Investicijski projekt moći će biti proglašen strateškim isključivo ako je u skladu sa dokumentima prostornog uređenja, strateškim i provedbenim.

Uvažavajući jednu od sugestija Europske komisije je korigiran raniji prijedlog u segmentu zaštite okoliša, pa se propisuje maksimalno poštivanje odredbi zakona o zaštiti okoliša i zaštiti prirode. Središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu okoliša i prirode po posljednjem je zakonskom rješenju je dužno u 15 dana se očitovati i utvrditi potrebu provedbe nekog od postupaka predviđenih posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode. Bitna promjena je učinjena i u stavkama vezanima uz odobranje koncesija, pa se predviđa ubrzanje dobivanja koncesija u slučaju kada ulagač treba više koncesija, a različiti oblici koncesija su sada objedinjeni pod jedinstven pojam " koncesija" koji pokriva sve vrste koncesija u RH.

Brojne kritike

Ipak redovna procedura

Novo u ovom prijedlogu zakona je i da se u njegovo usvajanje, nakon što je dobio velik broj kritika iz politke, ali i od poslodavaca, gospodarske komore, arhitekata, ekoloških i građanskih udruga, u usvajanje zakona pred Hrvatske sabor neće ići u hitnom postupku, nego u redovitoj proceduri s dva čitanja.