Europska banka za obnovu i razvoj još prije pola godine u prognozama za Hrvatsku optimistično je za 2013. predviđala rast od jedan posto, no danas i ona računa s padom BDP-a u 2013., i to 0,3 posto.

To je, doduše, u odnosu na neke druge institucije (uključujući i Europsku komisiju) i dalje razmjerno optimistično predviđanje. A takvim se na polovici godine svakako čini i baratanje proračunskim deficitom za 2013. na razini 3,1 posto BDP-a.  U kratkom osvrtu na ekonomska kretanja u Hrvatskoj uoči ulaska u Europsku uniju u EBRD-u ističu kako su produljenoj recesiji pridonijeli kriza u eurozoni te domaći strukturni razlozi. Ekonomija je, kažu, izložena brojnim ranjivostima kao što su nedovoljna konkurentnost, velik javni sektor, visoka razina inozemnog duga te visoka eurizacija. Vezano uz reforme, apostrofira se i dalje velika uloga države te oslanjanje velikih sustava na državne potpore, a u kontekstu poslovnog okruženja ističe se i širok raspon mogućih poboljšanja, od ishođenja dozvola do izvršenja sudskih odluka.

Uz neizostavno isticanje provedbe vjerodostojnog programa reformi, i skoro pristupanje Europskoj uniji ojačat će hrvatsko gospodarstvo u srednjem roku. Dug i strog proces koji je Hrvatska prošla na tom putu sam po sebi je koristan, smatraju u toj banci. Posebno važnim ističu pristup strukturnim fondovima EU-a, pri čemu je dio strategije EBRD-a da pripomaže u povlačenju tih sredstava.   EBRD bi, prema planu, ove godine u Hrvatskoj trebao uložiti 230 milijuna eura ili desetak posto više nego lani, a u fokusu su im prije svega mala i srednja poduzeća, podrška povlačenju sredstava EU-fondova te razvoj (komunalne) infrastrukture. Takav fokus, uostalom, odražava i nekoliko ovogodišnjih aranžmana; od kreditiranja tvrtke Piramida (proizvodnja farmaceutskih pakiranja) do financijske podrške obnovi i modernizaciji sisačke željezare do nadgradnja sustava otpadnih voda na području Šibenika.