Naučili smo puno iz pritiska nejednakosti koji se osjeća proteklih godina i zato smo se odlučili na strategiju inkluzije.

Pritom se primarno fokusiramo na mlade kojima treba omogućiti ulazak na tržište rada, žene i stanovnike u nerazvijenim regijama te ostale grupe kojima različite barijere sprečavaju pristup financiranju, istaknuo je Pierre Gramegna, predsjednik Odbora guvernera, na godišnjoj skupštini i poslovnom forumu EBRD-a na Cipru, najnovijoj zemlji koju EBRD financira, od 2014. Među redefiniranim vrijednostima na kojima će temeljiti poslovanje u predstojećim godinama prioritet je povećanje ulaganja u projekte zelene ekonomije sa 33 posto na 40 posto do 2020. – cilj je održivi razvoj.  

Četiri preostala stupa su povećanje konkurentnosti tržišta, bolje upravljanje vladinim institucijama, otporniji financijski sustav s manjim udjelom kredita u valutnoj klauzuli i integracija zemalja istočne Europe u regionalna tržišta plina". Glavni ekonomist EBRD-a Sergej Gurijev predstavio je prognoze rasta za ovu i sljedeću godinu za zemlje u kojima banka posluje te prosjek u odnosu na prethodnu prognozu smanjio s 2,5 na 2,4 posto. " Najveći su rizici usporavanje u Kini, geopolitička nesigurnost, moguće smanjenje cijena energenata, spor oporavak Rusije i loši krediti", istaknuo je Gurijev te dodao da će neke zemlje, poput Grčke i Hrvatske, i profitirati od geopolitičkih nesigurnosti u regiji.

Strukturne slabosti
Dok su za većinu zemalja projekcije zadržane ili snižene, za Hrvatsku je EBRD najviše povećao prognozu rasta za 2017. – za 0,9 posto, s 2,0 na 2,9 posto. No, za iduću godinu prognoziraju nam nešto niži , 2,6 posto zbog povećanja baze u ovoj godini. Kao najveći rizik navode prezaduženost korporativnog sektora, i u skladu s tim, visok udio loših kredita. Agrokor im je primjer mogućeg prelijevanja problema na sustav, što se kratkoročno može negativno odraziti na rast, no smatraju da će i srednjoročni rast ostati skroman zbog strukturnih slabosti među kojima su, osim visokog duga poduzeća, i još limitirane reforme poslovnog okruženja i slaba resorpcija EU fondova. Smatraju da će i srednjoročni rast ostati skroman zbog strukturnih slabosti među kojima su, osim visokog duga poduzeća, i još limitirane reforme poslovnog okruženja i slaba resorpcija EU fondova.

 "Hrvatska ekonomija nastavlja ekspanziju, čemu pomaže dobra turistička sezona, jaka vanjska potražnja i niska cijena nafte. Rast će uglavnom poticati jaka domaća potražnja pomognuta smanjenjem poreza, veći prihodi od turizma i pad nezaposlenosti te investicije koje imaju benefite od povoljnih uvjeta financiranja i nižih poreza za tvrtke", zaključuju analitičari EBRD-a. Na Cipru je i talijanski bankarski div UniCredit, vlasnik Zagrebačke banke, iznio studiju o hrvatskom i gospodarstvu regije. "Okruženje je pozitivno, prvi put nakon krize BDP raste u svim zemljama regije, i to solidno, tri posto i više, a i bankarski je sektor profitabilan u svim zemljama – s boljim rezultatom od zapadne Europe – Njemačke, Italije i Austrije" istaknuo je Carlo Vivaldi, direktor UniCreditovog odjela za srednju i istočnu Europu koji iduće dvije godine očekuje skroman rast kreditiranja u regiji.

Održiviji model kreditiranja
Osim na poboljšanje kvalitete imovine, profitabilnije poslovanje UniCredit oslanja na održiviji model kreditiranja koji se više oslanja na depozite te je omjer kredita i depozita poboljšan u gotovo svim zemljama, kao i na smanjenje udjela kredita s valutnim rizikom kod stanovništva.