Dvoznamenkast pad prometa i putnika i roba u drugom tromjesečju, u vrijeme dok se provodila politika lockdowna zbog širenja virusa COVID-19, očekivan je, a posebno težak udar doživio je prijevoz putnika, u svim oblicima – na kopnu, moru i zrakom. Ukupno je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prevezeno 6,2 milijuna putnika, što je pad veći od 71 posto u odnosu na lanjski rezultat u drugom kvartalu, a pridoda li se tomu i nešto slabije podatke iz prvog kvartala, polugodišnji prijevoz putnika zaostao je za 44 posto u odnosu na lanjskih prvih šest mjeseci, a ukupan broj prevezenih putnika nešto je manji od 23 milijuna.

Na godišnjoj razini -3,5%

U transportu roba pad je osjetno slabijeg intenziteta, prevezeno je u drugom kvartalu ukupno 28,5 milijuna tona roba, što je podbačaj od 15 posto, koji je srezao dobar početak u prvom kvartalu, u kojem je promet robom rastao za 11 posto, pa je rezultat na razini polugodišta na kraju lošiji za 3,5 posto u odnosu na lani, s prevezenih ukupno 58 milijuna tona roba. Vrijedi, međutim, zapaziti da je i u tim uvjetima nekoliko segmenata u prometu uspjelo ostvariti pomak nabolje u odnosu na lanjski rezultat.

Pozitivan predznak službena statistika tako bilježi u cjevovodnom transportu, te željezničkom prijevozu roba.

Promet nafte i plina u odnosu na lanjsko drugo tromjesečje veći je za 14 posto, dok su željeznički prijevoznici uspjeli prevesti gotovo 4 posto više tereta nego u isto vrijeme 2019. Ipak, i njihov rast mogao je biti osjetno veći, jer u prvom tromjesečju rast prometa bio je znatno snažniji – u slučaju transporta nafte i plina čak 40 posto, a prijevoza roba željeznicom 6,7 posto.

Cestama, kojima se transportira najviše roba u Hrvatskoj, oko dvije trećine, u prvih pola godine prevezeno je gotovo 5 posto manje roba, s tim da je za promet kamionima prvo tromjesečje bilo za 11 posto bolje nego godinu ranije, ali je drugi kvartal pokvario rezultat s podbačajem od preko 17 posto.

Cestovni prijevoz najvažniji je u putničkom prometu po broju prevezenih putnika, a autobusima je ih u drugom kvartalu prevezeno 75 posto manje nego lani, s tim da ovaj vid prijevoza kod putnika već od ranije ima nešto slabiji interes.

Potop zračnog prometa

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Željeznicom je u drugom tromjesečju prevezeno gotovo 67 posto manje putnika nego prethodne godine, a brodovima 64 posto manje.

Definitivno najveći podbačaj u putničkom prijevozu bilježi avionski promet, od preko 90 posto u drugom kvartalu, odnosno 65,5 posto na razini polugodišta.

U trećem ovogodišnjem tromjesečju ove brojke će zasigurno biti osjetno pozitivnije nego u vrijeme kada je provođena politika lockdowna, posebice s obzirom na to da su ljetovališta na hrvatskoj obali među rijetkima na Mediteranu zaživjela.

Iako, zbog nagle eksplozije broja zaraženih koronavirusom koju trenutno prolazimo, očito je da i ovogodišnja turistička sezona ide prema kraju brže nego svi priželjkujemo i da će poboljšanja koje smo s njom ostvarivali i u drugim segmentima trajati ipak nešto kraće nego smo posljednjih dana računali.

To, posljedično, može umanjiti i ozdravljujući učinak i popravljanje rezultata u sektoru prijevoza.