Kako je u fokusu novog prijedloga reforme zdravstva racionalizacija i pronalazak novih izvora financiranja zdravstva, jedna od ideja koju će dio predstavnika farmaceutske industrije predložiti Ministarstvu zdravstva i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje je uvođenje fiksne veleprodajne marže na skuplje lijekove, temeljem provedene analize koja je pokazala da bi se time moglo uštedjeti i do 50 milijuna kuna godišnje. Stvar funkcionira u nekim europskim zemljama poput Španjolske, Njemačke, Češke i Slovenije, no sudeći prema trenutnom raspoloženju u veledrogerijama, uvođenje fiksne marže državi će teško proći, sve dok lijekove na recept plaća u roku od gotovo 280 dana, tvrde izvori Poslovnog dnevnika.

Skuplji lijekovi
Prema Pravilniku o mjerilima za određivanje cijena o lijekovima veleprodajna. marža na lijekove u Hrvatskoj može iznositi najviše 8,5 posto cijene lijeka. Ideja fiksnih marži na lijekove skuplje od nekoliko stotina kuna u Hrvatskoj nije nova, a na tragu namjere da se smanje veleprodajne marže skupljih lijekova prošle godine uvedene su takozvane diverzificirane marže. Međutim, neke analize pokazuju da je u sustavu moguća dodatna ušteda od čak pedesetak milijuna kuna ukoliko bi se, primjerice, na lijekove jeftinije od 500 kuna zadržao spomenuti postotak marže, a na skuplje zaračunala fiksna marža po kutiji lijeka. Kad bi navedena marža iznosila primjerice 40 kuna, ukoliko se pomnoži s brojem prodanih kutija lijekova na recept u ovoj godini proizlazi da je moguća ušteda od pedesetak milijuna kuna. Zagovornici ideje o uvođenju fiksne marže ističu da distributeri, odnosno veledrogerije imaju gotovo jednak trošak prodaje jeftinog i skupog lijeka, te da je praksa iz drugih europskih zemalja pokazala da uštedom nitko značajno ne gubi, dok istodobno država dobiva mnogo jer novac ušteđen na maržama može preusmjeriti u druge potrebe zdravstvenog sustava kao što je nabavka posebno skupih lijekova.

Gube veledrogerije
Najveći gubitnici ipak su veledrogerije koje će ovih dana izaći s upozorenjem o nestašici lijekova ukoliko država ne podmiri dug za lijekove na recept koji premašuje milijardu kuna. Ivan Klobučar, član Uprave Oktal Pharme, upozorava da bi uvođenje fiksne marže bio dodatni udar na poslovanje veledrogerija. Napominje da nije istina da skladištenje i distribucija svakog lijeka veledrogeriju stoji jednako. “Trošak lijekova čini 17 posto troškova zdravstva i ako nam se uzme desetak posto na marže, to će biti tek 1,7 posto proračuna. Država pritom mora biti svjesna da je veledrogerije kreditiraju budući da smo zbog rokova plaćanja podigli kredite u iznosu od 1,1 milijarde kuna”, napominje Klobučar.Predsjednik ljekarničke udruge pri HUP-u Saša Cvetojević također kaže da skuplji lijekovi za veledrogerije predstavljaju veći trošak. “Što je veći iznos lijeka, to je skuplje osiguranje koje mora platiti distributer. Velik dio tih lijekova skuplji je i u pitanju skladištenja, dio se drži na konsignacijskom skladištu. Uostalom, i krediti na čije su podizanje veledrogerije u Hrvatskoj prisiljene značajno rastu ako trebaju podmiriti trošak skupljeg lijeka”, pojašnjava Cvetojević.