Državni će inspektori, prema prijedlogu zakona koji je upravo stavljen na javno savjetovanje, pri provjeri tehničkih zahtjeva i ocjenjivanju sukladnosti industrijskih proizvoda koji se nalaze na tržištu moći kupovati uzorke, među ostalim i pod tajnim identitetom, a troškove za to će snositi odgovorne kompanije, što se odnosi i na one koje prodaju proizvode na daljinu.

U pitanju je dio procesa usklađivanja domaćeg zakonodavstva s novom europskom uredbom koja je ljetos stupila na snagu te koja dopunjava i jača nadzor proizvoda na tržištu Europske unije. Tumači se pritom kako se time osigurava sloboda kretanja roba na unutarnjem tržištu, a nesukladnim i nesigurnim proizvodima dovode se u opasnost građani i potencijalno se narušava tržišno natjecanje s kompanijama koje prodaju sukladne proizvode u Europskoj uniji.

Kako stoji u obrazloženju prijedloga hrvatskog Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje sukladnosti, njime se uređuje način propisivanja tehničkih zahtjeva za proizvode, obveze gospodarskih subjekata, propisivanje zahtjeva koje moraju ispuniti tijela za ocjenjivanje sukladnosti, kontaktna točka za proizvode, jedinstveni ured za vezu i prekogranična uzajamna pomoć, inspekcijski nadzor i prekršajne odredbe. Usvajanje se predlaže po hitnom postupku jer je Uredba EU 2019/1020 u punoj primjeni od 16. srpnja, a Hrvatska ima obvezu što prije osigurati uvjete za njezinu provedbu.

Naravno, provjeru proizvoda pri uvozu radi stavljanja na tržište EU obavlja Carinska uprava Ministarstva financija, a ovlasti samih inspektora i upravne mjere detaljno se propisuju. Što se tiče troškova inspekcijskog postupka, oni obuhvaćaju ispitivanje i provjeru sukladnosti proizvoda, troškove prijevoza inspektora te kupnje uzoraka proizvoda, uključujući i slučajeve kupnje pod tajnim identitetom.

Europska uredba, naime, predviđa dodjeljivanje tih ovlasti tijelima za nadzor tržišta, a posebice je to primjenjivo, navodi se, u slučajevima kada se proizvodi prodaju na daljinu, odnosno putem interneta. U samoj Uredbi pobraja se niz ovlasti tijela za nadzor tržišta, pa se navodi i ovlast za kupnju uzoraka proizvoda i pod tajnim identitetom “kako bi se te uzorke pregledalo i kako bi se nad njima proveo obrnuti inženjering radi utvrđivanja nesukladnosti i prikupljanja dokaza”.

U prekršajnim odredbama se kaže da će se novčanom kaznom od 50 tisuća do milijun kuna kazniti prekršaji proizvođača i ovlaštenih zastupnika ako stave na tržište proizvod koji nije oblikovan i proizveden u skladu s propisima, ako ne provode ispitivanje uzoraka, ako ne osiguraju nadležnom inspektoru sve podatke i dokumente, ne stave propisanu oznaku CE ili ako ih se označi oznakama koje su slične oznaci CE te mogu dovesti potrošače u zabludu, kao i za niz drugih prekršaja. Za njih će biti kažnjena i odgovorna osoba u tvrtki i obrtnik novčanom kaznom od 20 do 50 tisuća kuna. Uvoznik će se kazniti od 25 do 500 tisuća kuna, a odgovorna osoba od 15 do 50 tisuća kuna, piše Jutarnji list.

Kazne su predviđene i za distributere, a navode se i “pružatelji usluga provođenja narudžbi”. U pitanju su svi koji u okviru trgovačke djelatnosti nude usluge skladištenja, pakiranja, adresiranja i slanja, isključujući poštanske usluge.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”