Pripravan sam, dobijem li dozvolu Vlade, sam financirati troškove i više hektara poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države zaraslih u korov i nisko raslinje pretvoriti u obradivu površinu. Tim pilot-projektom htio bih pokazati što je Vlada trebala učiniti, a nije. Tu nam je inicijativu izložio veliki hrvatski poduzetnik. Novouređenu parcelu, kaže, neće zadržati za sebe. Prepustit će je nekom gospodarstvu s manjkom zemljišta jer su mu i te kako poznate muke farmera koji žele okrupniti posjed. Resecija je, obrazlaže, snažno pogodila građevinski sektor, a Vlada je propustila priliku jeftino angažirati stotine strojeva koji trunu pod vedrim nebom za uređenje zapuštenoga zemljišta i odvodnih kanala. Do ulaska u Europsku uniju, kada će upravo hektari biti ključno mjerilo za visinu potpora, ostalo je tek 14 mjeseci. Zadnji je trenutak, upozorava naš sugovornik, da Vlada ili sama pokrene taj projekt ili to dopusti zainteresiranima kako bi se svrsi privelo što više od gotovo milijun zapuštenih hektara. Više od 20 godina, što zbog golema nemara državnih činovnika, što zbog populizma vladajućih garnitura, država nije riješila zemljišnu problematiku.

Taktika ‘požuri-polako’
Poljoprivrednicima gladnim oranica nije dala ni sve hektare iz vlastita portfelja, čak 291.447 državnih hektara (53% ukupnih površina) još čeka raspodjelu. Nije našla ni model kojim bi privatne vlasnike konačno natjerala na to da posjed, ako sami ne žele obrađivati, moraju iznajmiti, a u privatnim rukama je gotovo 80 posto poljoprivrednoga zemljišta. Od 190.672 gospodarstava iz Upisnika poljoprivrednika samo njih 6060 obrađuje između 20 i 100 hektara, 653 između 100 i 1500, a 22 gospodarstva više od 1500 hektara. Podatak je to koji najbolje govori o drastičnoj usitnjenosti posjeda i niskoj konkurentnosti. Da bi se u funkciju stavili i državni i privatni neobrađeni hektari, treba donijeti novi zakon o poljoprivrednom zemljištu i aktivirati Agenciju za poljoprivredno zemljište, osnovanu u ožujku 2009. Umjesto da je zemljišnu problematiku, rak-ranu nacionalnog agrara, odmah nakon što je ustoličen ubacio u petu brzinu, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina četiri je mjeseca potrošio na marginalni problem – Poljoprivrednu komoru. Prijedlog zakona o zemljištu, prema riječima ministra, bit će gotov u lipnju. Zagovornik je modela “požuri-polako”, kaže Jakovina, pojasnivši da želi izbjeći eventualne zamke i zakon izglancati na dulji rok. Najprije će, najavljuje, provesti širu javnu raspravu, a potom zakon poslati u redovnu proceduru Saboru, uz obvezna dva čitanja. Što znači da zakona nema prije kasne jeseni, vjerojatnije krajem godine.

Agencija još ne radi
Polovicom siječnja Jakovina je obustavio sve započete i planirane aktivnosti vezane uz prodaju i zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, uz obrazloženje da će zabrana radi sprječavanja mogućih malverzacija trajati do ustrojavanja Agencije za poljoprivredno zemljište. Ušli smo u svibanj, Agencija još ne radi, a ministar je tim postupkom stopirao proces od vitalne važnosti za budućnost nacionalnoga agrara. Nakon ulaska u Europsku uniju, poticaji za jedan hektar iznosit će 295 eura. Ostanu li neobrađene samo oranice iz državnog portfelja, poljoprivredna gospodarstva u godinu dana gube gotovo 86 milijuna eura.

Ministarstvo šuti

Koliko će državnih oranica u zakup?
Koliko je državnih oranica još ostalo za raspolaganje te, s obzirom na to da je ministar zabranio prodaju, koliko će u zakup dobiti poljoprivredna gospodarstva, a koliko tvrtke koje zemljište dobivaju u dugogodišnji zakup, pitali smo Ministarstvo poljoprivrede još 22. ožujka. No, ministrova pomoćnica Vesna Gantner Kuterovac, u čijem je resoru zemljišna problematika, nije odgovorila. Nismo tako doznali i je li točno da je u završnoj fazi suspendiran natječaj Grada Opuzena o prodaji 771,79 ha (zemljište bivšeg PIK-a Neretva), provjerava li inspekcija u Opuzenu raspodjelu državnog zemljišta provedenu 2006. navodno na nezakonit način i hoće li, potvrdi li se nezakonitostost, zemljište natrag uzeti Agencija za poljop. zemljište.