U prošloj godini obilježenoj izvanrednim stanjima zbog pandemije i potresa upravljanje državnom imovinom donijelo je čak i bolje rezultate nego što se to moglo očekivati.

Prema Godišnjem izvješću o provedbi posebnih ciljeva i reformskih mjera Strateškog plana upravljanja državnom imovinom za razdoblje od 2020. do 2022., koje je upravo objavilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, iznad očekivanja su aktivnosti i financijski efekti u kupoprodaji nekretnina, aktivaciji pokretnina, a iako nešto slabiji nego u 2019. bio je izuzetno visok prihod od ubrane dividende iz poslovanja tvrtki od posebnog državnog interesa i onih iz portfelja Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP).

Dobit u pravilu i donosi najveći dio prihoda od imovine, nakon što je pražnjenjem portfelja konačno smanjen opseg privatizacijskih procesa, a u prošloj godini ukupno je od dobiti tvrtki u kojima je dioničar i udjeličar država uprihodila 946 milijuna kuna.

Najveći dio od toga odnosi se na tzv. strateške tvrtke, dok je 52 milijuna kuna stiglo iz dobiti tvrtki koje su u portfelju CERP-a. Godinu ranije od dobiti poduzeća država je ubrala ukupno nešto više nego u 2020. – 1,118 milijardi kuna, no kako nije bilo naznaka epidemioloških i prirodnih katastrofa kao što je potres, očekivanja su bila da će u 2020. dividende donijeti 1,104 milijarde kuna.

U izvješću nema detalja o uplatama po pojedinim tvrtkama, pa nije vidljivo što su sve obuhvatile spomenute brojke, jer primjerice, za Inu su se država i Mol dogovorili da će isplata dobiti za njih kao velike dioničare, zbog očuvanja stabilnosti poslovanja, uslijediti naknadno, do 15. siječnja ove godine.

Uplata Inine dobiti, iz koje je državi sjelo 279 milijuna kuna, realizirana je dan prije spomenutog roka. Neovisno o tomu pribraja li se taj iznos lanjskom ili ovogodišnjem prihodu od dobiti, efekt korone i potresa itekako će se osjetiti u ovogodišnjim prihodima od dobiti, koji su u godišnjem planu Ministarstva za ovu godinu projicirani na svega 360 milijuna kuna.

Najveći podbačaj bilježi se od prodaje dionica i udjela u tvrtkama iz portfelja. Za prošlu godinu optimistično je predviđano da “klasična privatizacija” donese visokih 870 milijuna kuna, jer je i godinu dana ranije ta stavka ostala kraća nego je planirano, ali je lani privatizacija podbacila i donijela niti desetinu očekivanog iznosa, tek 85 milijuna kuna.

Sav prihod ostvaren je transakcijama CERP-a, koji je postupcima javnog nadmetanja prodao udjele u 42 poduzeća s ostvarenih 5 milijuna kuna, putem burze uprihodio je 34 milijuna kuna prodajom dionica 12 tvrtki.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Pojedinačno najvrjedniji za državu bio je postupak povlačenja Badela 1862 iz kotizacije na Zagrebačkoj burzi kojim je uprihodio 38 milijuna kuna. U postupcima istiskivanja manjinskih dioničara u sedam takvih slučajeva zaradio je 7 milijuna kuna.

I izbori su prepreka

Na funkcioniranje upravljanja imovinom Republike Hrvatske osim prirodnih nepogoda efekt je ostavio i prošlogodišnji izborni ciklus, kada je nakon formiranja nove vlade uslijedila transformacija ustrojstva ministarstava i Ministarstvo državne imovine biva pripojeno Ministarstvu prostornog uređenja i graditeljstva.

No, bavljenje evidencijom i aktivacijom nekretnina u vlasništvu države i pod novim nadležnim ministrom Darkom Horvatom ostaje u fokusu. Izvješće pokazuje da je lani porastao broj nekretnina na upravljanju, i to za više od 500, pa je godina završena sa 6723 nekretnina, a ukupna vrijednog ugovora o zakupu bila je 96 milijuna kuna.

No, nekretninski portfelj Ministarstva lani je i smanjivan, pa je i u uvjetima pandemije, lockdowna i izbora bilo objavljivanih javnih natječaja i realizirane su prodaje zaključeno 316 ugovora o prodaji nekretnina vrijednih više od 120 milijuna kuna.

Ujedno je sklopljeno i 82 ugovora o razvrgnuću suvlasničke zajednice kojima je naplaćeno 23 milijuna kuna. Ministarstvo u izvješću apostrofira i da je nakon potresa koji su zadesili Grad Zagreb, te Zagrebačku i Krapinsko-zagorsku županiju, dobar dio zaposlenika bio angažiran na snimanju stanja i poslovima vezanima uz sanaciju oštećenih zgrada, ali i na rješavanju stambenog zbrinjavanja građana čije su nekretnine stradale u potresu.

No, usporen je rast broja novih ugovora o zakupu, kojih je zaključeno tek 17, vrijednosti 5 milijuna kuna, a, što je u smislu ostvarivanja reformi i aktivacije imovine slabije ostvarenje, pa su i prihodi od upravljanja nekretninama na kraju bili osjetno “tanji” nego 2019., iznosili su 210 milijuna kuna, za 155 milijuna manje.

Darivanje za projekte

Jedan od važnijih modela aktivacije državne imovine i lani je bio darivanje za projekte, a takvih je ugovora lani zaključeno ukupno 62 za nekretnine vrijedne 402 milijuna kuna. Od toga se značajan broj odnosi na infrastrukturne projekte, te poduzetničke inkubatore i projekte gospodarenja otpadom.

Najvrednije darovane nekretnine su dio bivše vojarne Dračevac (138 mil. kuna) koji je predan Gradu Splitu za gradnju Tehnološkog parka i prometnog centra, te među ostalim zemljište vrijedno 49 milijuna kuna na kojemu će Grad Novalja graditi poduzetničku zonu “ZaglavaProzor”, kao i darovano zemljište i osam poslovnih zgrada općini Mariji Bistrici za gradnju poduzetničke zone.

Iz izvješća se iščitava i neplanirano davanje na uporabu nekretnina, između ostaloga i za privremeni smještaj dok se ne saniraju posljedice potresa, a do kraja godine u toj kategoriji vodi se pet nekretnina.

Iz izvješća o ostvarenju zacrtanih reformskih mjera i poboljšanju sustava upravljanja državnom imovinom jedna od novina koja je tek spomenuta je uspostava Registra neaktivne imovine državnih poduzeća.

Navodi se tek da je izrađen raport s preporukama za identifikaciju neoperativne imovine u strateškim i tvrtkama u većinskom vlasništvu, no bez detalja, dok se u novom godišnjem planu upravljanja državnom imovinom za 2021., koji je nedavno prošao javnu raspravu, dolazi još jedna novina u upravljanju imovinom – uspostava sustava ranog upozoravanja, kojim će se osigurati pravovremenu reakciju na moguće nestabilnosti u poslovanju državnih poduzeća.