Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, zaključno s 1. srpnjem potpore za očuvanje radnih mjesta u uvjetima pandemije virusa Covid-19 u lipnju je za mjesec svibanj koristilo ukupno 96.792 poslodavca, a na račune im je sjelo 1,81 milijardi kuna.

Tim je paketom omogućena isplata “minimalca” od 4000 kuna neto za više od 464.000 radnika.

Pribroje li se isplate za prethodna dva mjeseca primjene tog izvanrednog programa za zadržavanje zaposlenosti, država je poslodavcima isplatila ukupno 5,62 milijarde kuna potpora u tri mjeseca za koja je predviđena ova mjera u paketu pomoći gospodarstvu pogođenom korona krizom.

Potvrđena očekivanja

Najnoviji podaci potvrđuju i očekivanja da će se nakon u međuvremenu poduzetih korekcija uvjeta za korištenje sredstava, među kojima je i uvođenje zabrane isplate dobiti vlasnicima i bonusa za menadžment, ali i pokrenutih poslovnih aktivnosti u nizu sektora, umanjiti interes tvrtki za minimalac.

U odnosu na potpore za travanjske plaće, u isplatama za svibanjske na HZZ-ovoj listi je 1,7 tisuće poslodavaca manje, a ujedno je manji i ukupan iznos uplaćenih potpora, kao i broj radnika.

Najintenzivniji interes po svim parametrima iskazan je, naime, za travanj, za koji je izdvojeno ukupno 2,2 milijarde kuna i neto minimalac od 4000 kuna osiguran je bio za gotovo 559 tisuća radnika, dakle oko 94,5 tisuće zaposlenika više nego mjesec kasnije.

Dominiraju mikro tvrtke

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Gleda li se struktura poslodavaca, dominantno potpore koriste mikropoduzetnici, koji zapošljavanju manje od 10 radnika. U sva tri mjeseca njihov udjel prelazi 90 posto, s tim da je u odnosu na prvi mjesec korištenja ovog instrumenta njihov interes i najviše rastao u narednom razdoblju.

Tako je za pokrivanje plaća za ožujak Hrvatski zavod za zapošljavanje prihvatio zahtjeve njih 78 tisuća mikropoduzetnika, a plaće od 3250 kuna neto primilo je 634 tisuće njihovih radnika.

Premda se velike poduzetnike, one s više od 250 zaposlenih, u javnosti percipira kao najveće “gutače” ove financijske pomoći države, njihov je udjel među korisnicima i u sva tri mjeseca zapravo je bio najmanji, od 0,02 do 0,03 posto.

U sva tri mjeseca isplaćeni iznos minimalaca ovoj kategoriji gospodarstvenika bio je najmanji, od 276 milijuna kuna za plaće za ožujak kod 162 velika poslodavca, do 380 milijuna kuna koliko je za travanj dobilo 180 velikih tvrtki. Za svibanjske plaće ukupno je sjelo 225 milijuna kuna za radničke plaće u 108 velikih tvrtki.

Promatra li se, inače, ukupan broj primljenih iznosa za minimalce, u svim skupinama u trećem mjesecu primjene on je bio manji, kao uostalom i broj korisnika i njihovih zaposlenika.

Detaljan popis isplata za svibanj još nije objavljen, a na popisu za travanj među najvećim korisnicima nema većih promjena u odnosu na prethodni mjesec.

Prednjače Valamar, Boxmark Leather i Ina. Među korisnicima, iako je izrijekom navođeno kako ih neće moći koristiti tvrtke u državnom vlasništvu koje se ne bave proizvodnjom, ima i takvih, primjerice studentski centri iz svih većih gradova.

Vratili novac, a ostali na popisu

Na službenom popisu korisnika na stranicama HZZ-a još se inače vode tvrtke poput Ikee, koja je primljene potpore iz ovog programa za svoje zaposlenike za ožujak i travanj u međuvremenu odlučila vratiti, objasnivši da je takvu odluku odnijela jer su se uvjeti poslovanja popravili i situacija ipak nije dramatična kako se u prvi trenutak činilo.

Taj potez slijedile su i neke druge tvrtke, a iz HZZ-a su, govoreći razlozima zbog kojih poduzetnici odlučuju odustati od korištenja potpore, naveli kako je najčešće posrijedi bila nemogućnost dokazivanja pada prihoda u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Od jučer se HZZ-u mogu predavati zahtjevi za novu antikoronamjeru, isplatu potpore do 2000 kuna neto po zaposlenome kod mikro poduzetnika koji mogu dokazati da su u lipnju imali pad prihoda za najmanje 50% u odnosu na isti lanjski mjesec.

Poslodavcima koji se zbog koronavirusa suočavaju sa smanjenim opsegom poslovanja na raspolaganju je i druga nova mjera Vlade, skraćivanje radnog vremena, koje će država pokrivati s 2000 kuna neto po zaposleniku, počevši za plaće za lipanj pa do kraja ove godine.