Prije dvije godine, kada je donošena odluka o likvidaciji zagrebačkog Brodarskog instituta, država je učinila propust i loše procijenila sredstva koja su potrebna kako bi se taj postupak proveo.

Potvrdila je to nedavna Vladina odluka kojom podebljava ranije odobreni vlasnički zajam kojim se Institut oslobađa svih hipoteka i tereta i mogućnosti da netko povoljno dođe do vrijednih nekretnina.

No, i ovaj put učinjen je propust, jer uz novi zajam nije utvrđen plan i dano zaduženje mjerodavnim državnim institucijama da osmisle što će s vrijednom imovinom nakon što likvidator obavi svoj posao i vrati državi imovinu Instituta.

Vlasničke zavrzlame
Za taj posao likvidator ima još 12 mjeseci, a neslužbeno, zbog visokih troškova koje je potrebno pokrivati za održavanje ove imovine, on sve želi privesti kraju što prije i izbjeći ponavljanje slučaja nedostatka novca za tekuće troškove. A Vlada, kako se vidi, rješavanju pristupa u maniri guranja pod tepih i odgađanja dok ne prođu izbori.

U prvoj odluci iz 2021. Brodarskom institutu odobreno je 7,96 milijuna eura vlasničkog zajma. Primaran cilj bilo je zaustaviti stečaj i stjecanje nekretnina koje su tada procijenjene na 40 milijuna eura, a koje su dane u zalog tvrtki slovačkih vlasnika SE Construction.

Iz tog je zajma podmiren SE Construction kao najveći vjerovnik, kao i druge obveze, no u međuvremenu su se nanizali novi troškovi, a ostao je neriješen odnos po ugovoru s tvrtkom Projekt Sortina, koja će se namiriti iz dodatnih sredstava koje je Vlada sada odobrila.

Ukupno je likvidatoru stavljeno na raspolaganje još 2,63 milijuna eura, a rješenjem odnosa s Projektom Sortina trebali bi se okončati i uvjeti za zaključenje likvidacije i prijenos imovine na državu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Oko 300-njak metara duge bazene koriste za projekte bivši zaposlenici Instituta koje je preuzela državna tvrtka Hrvatska brodogradnja Jadranbrod/B. Ščitar/PIXSELL

Ta je tvrtka, koliko je poznato, tijekom 2019. ugovorila kupoprodaju jedne od čestica i uplatila avansni iznos koji je Institutu nakratko omogućio rješavanje problema nelikvidnosti. Uvjet za realizaciju kupoprodaje bio je da se česticu parcelizira, oslobodi od plombi i statusa zaštićenog kulturnog dobra.

Taj dio ugovora nije ispunjen. Kako se vidi iz Vladine odluke, iznos koji je uplaćen Institutu trebao bi biti vraćen i slučaj likvidacije okončan. Iz nove “tranše” pokrit će se i drugi tekući troškovi i rezervacije.

U jednu od zgrada ovog golemog kompleksa u četvrti Siget, koju je i ranije Brodarski institut davao u zakup i time dolazio do prihoda, smještena je već neko vrijeme Civilna zaštita, no ostali prostor u međuvremenu je izvan funkcije, a tek 300-njak metara duge bazene koriste za projekte bivši zaposlenici Instituta koje je preuzela državna tvrtka Hrvatska brodogradnja Jadranbrod.

Na meti huligana
Po nekim informacijama, ta bi tvrtka trebala dobiti u zakup vrijedne bazene za istraživanja ili bi ju se možda njima i dokapitaliziralo. U jedan dio nekretnina navodno bi u budućnosti bile smještene neke druge državne institucije i službe, a ranije je postojala i ideja da se infrastrukturu ustupi Fakultetu strojarstva i brodogradnje za eksperimentalna istraživanja i edukaciju, te moguće i zainteresiranim tvrtkama. Spominjala se i opcija otvaranja muzeja.

Kompleks kojeg je osmislio arhitekt Marijan Haberle nalazi se na desetak hektara zemljišta, ujedno je i vrijedna hortikulturna baština. Za park koji je projektirala i uredila Mira Halambek-Wenzler kaže se da je botanički vrt Novog Zagreba.

To je razlog što, kako se čuje u Vladinim krugovima, prodaja ove nekretnine nije opcija. U međuvremenu, prostor je devastiran, bez zaštitara na ulazu, često na meti provalnika i huligana, a park zarastao i pokazuje sramotnu nebrigu države o svom kulturnom dobru.

Još dok je Institut bio koliko-toliko živ, sva nadležna ministarstva i institucije odmicali su se od traženja rješenja za očuvanje poslovanja Instituta i njegove imovine, što bi trebao biti dodatan razlog da se već sada zada zadatak i utvrdi buduća svrha ove vrijedne državne imovine, koja ima itekako velik potencijal.