Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Država otvara vrata za veće financiranje vrhunskog sporta

Autor: Siniša Malus
26. siječanj 2025. u 22:00
Podijeli članak —
Vedran Šupuković: Vrlo je jednostavno utvrditi što nam sport donosi u smislu ekonomskih učinaka industrije sporta na nacionalnu ekonomiju, bilo izravnih, bilo neizravnih/Goran Stanzl/PIXSELL

Klupski sport na rubu je opstanka, pa se traže rješenja za financiranje.

Hrvatski klupski sport na rubu je opstanka, pa se traže nova rješenja kako unaprijediti financiranje klupskih pogona.

Upravo je financiranje sporta bila središnja tema Hrvatsko-slovenskog sportsko-gospodarskog foruma koji se održao ovih dana u HGK.

Pozitivni signali
Javni sektor se mora uključiti i time potaknuti privatnike, a Poslovni dnevnik neslužbeno doznaje da ima signala kako će se takav regulatorni okvir napokon i dogoditi. Država mora napraviti inicijalni korak uz porezne olakšice, a onda će se i poduzetnici lakše odlučiti na ulaganje u sport.

Vedran Šupuković, predsjednik Udruženja sportskih klubova pri HGK i direktor RK Zagreba, najaktivniji je u iznalaženju rješenja koja bi pomogla klupskom sportu. U izjavi za Poslovni dnevnik Šupuković kaže kako su nedavno odlučili predložiti potpuno novi model s hrvatskim prefiksom koji bi gospodarstvu bio atraktivniji ne bi li time revitalizirali klubove i njihove rezultate i dosegnuli strukturu prihoda koja omogućuje samoodrživost.

Pozitivan primjer KK Partizana

Ovaj klub godišnje uprihodi od ulaznica čak 8,5 milijuna eura, a to je više od proračuna cijele hrvatske košarkaške lige.

“Pozitivan primjer u regiji je KK Partizan koji godišnje uprihodi od ulaznica čak 8,5 milijuna eura, a to je više od proračuna cijele hrvatske košarkaške lige. To se, jasno, dogodilo nakon njihovog ponovnog ulaska u Euroligu za što je trebalo uložiti nekoliko milijuna eura. Dakle, rezultat je prvi signal onda se privatni sektor uključuje s investicijama”, jasan je Šupuković.

Predlaže i povećanje neoporezivih iznosa za sportske nagrade i stipendije prema novom Zakonu o sportu, smanjivanje klupskih troškova vezanih za rad sa djecom i mladima… Moramo, dodaje Šupuković, napokon odlučiti želimo li vrhunski sport jer je profitabilnost većine nogometnih i košarkaških klubova, vrlo upitna.

“Potpuno sam uvjeren da sportska dionička društva nisu rješenje u navedenim sportovima jer su ti sportovi na europskom nivou neprofitabilni. Na primjer, košarkaški klub Real Madrid je u prošloj fiskalnoj godini imao rekordan prihod od cca 22 milijuna eura, a ostvario je gubitak od 27,8 milijuna.

Slična je situacija i u rukometnom klubu Barcelona koji samostalno ostvari svega 25 % prihoda u odnosu na ukupne potrebe, ali i jedni i drugi su naslonjeni na velika sportska društva koja im omogućavaju egzistenciju na visokom nivou.

Vrlo je jednostavno utvrditi što nam sport donosi u smislu ekonomskih učinaka industrije sporta na nacionalnu ekonomiju, bilo izravnih, bilo neizravnih, utjecaja na promidžbu države što je iznimno važno jer smo turistička destinacija, utjecaja na zdravlje nacije itd.”, kaže nam Šupuković.

100

milijuna eura uložila je Slovenija u sportsku infrastrukturu u posljednje dvije godine

Grad Zagreb kao dobar primjer
Godinama se već smanjuju budžeti za sport jedinica lokalne samouprave, no ima i svijetlih primjera, kaže Šupuković.

“Moram reći da je Grad Zagreb u tom smislu u ovoj godini napravio veliki iskorak u rebalansu gradskog proračuna, najave za iduću godinu su još bolje tako da barem na razini Grada Zagreba mogu reći da se napravio veliki iskorak, i tu su Sportski savez grada Zagreba i Gradski ured za obrazovanje, sport i mlade napravili veliki posao. Ima nekih naznaka da će stvari ići na bolje i u nekim drugim jedinicama lokalne samouprave.”, rekao je Šupuković.

Svoja iskustva podijelili su i Slovenci čije je izaslanstvo predvodio ministar gospodarstva, turizma i sporta Matjaž Han. “U Sloveniji smo u zadnje dvije godine uložili više od 100 milijuna eura u sportsku infrastrukturu i drugo i to želimo još pojačati. Sport se mora više povezati s gospodarstvom, a država također treba nastaviti financiranje”, poručio je Han.

Predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza Tomislav Grahovac je kazao da svjetskog prvenstva u rukometu u Hrvatskoj ne bi bilo bez pomoći Vlade, gradova i županija gdje se odvija, kojima je na tome zahvalio.

Ipak, smatra i upozorava da se u financiranje trebaju više uključiti lokalne vlasti i zajednice bez kojih amaterski i profesionalni klubovi teško opstaju, ali i da Zakon o sportu, za kojeg smatra da je dobar, treba pojačati podzakonskim aktima koje bi omogućilo jače financiranje.

Autor: Siniša Malus
26. siječanj 2025. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close