Konkretne poteze na provedbi organizirane obnove za građane čije su kuće i zgrade stradale u potresu moguće je očekivati kroz koji dan, a nakon što izmjene i dopune Zakona o obnovi (po sutrašnjem izglasavanju u Saboru) budu i objavljene u Narodnim novinama početkom idućeg tjedna.

Početak veljače je taj dugo iščekivani početak velikog sanacijskog posla, praćen jamstvima Vladinog propisa da će svi imati prilike imati isti status, kroz jednostavni naputak o pravima ovisno o tome je zgrada ili obiteljska kuća dobila zelenu, žutu ili crvenu markicu.

Ulaznicu u proces predstavlja zahtjev za određenim oblikom obnove koji se podnosi Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Prema čelnom čovjeku tog resora Darku Horvatu, jedna je jedinstvena adresa na koju građani podnose zahtjeve – to je Republike Austrije 20, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, – elektronskim putem, poštom ili neposredno u uredima koji će biti uspostavljeni lokalno na terenu.

Tko će u konačnici isplaćivati ili obrađivati predmetne zahtjeve građani po njemu ne trebaju brinuti – jer će sve činiti država, strogo pazeći na kvalitetu i da nema tzv. sive ekonomije.

“Bitno je, naime, da posao projektiraju ovlašteni projektanti i radove izvode ovlašteni izvođači”, ističe Horvat pojašnjavajući ako je obiteljska kuća dobila crvenu naljepnicu zahtjev za obnovu mogu podnijeti vlasnik ili suvlasnici, a kada se radi o višestambenoj zgradi, zahtjev podnose vlasnik, suvlasnici i upravitelji zgrada.

No, za postupke obnove nakon potresa neće biti pogodan postojeći sustav eDozvola, već iz Horvatovog resora potvrđuju da se razvija zaseban novi sustav pod nazivom eObnova.

Novi sustav će čitav proces – od zaprimanja zahtjeva do realizacije obnove – učiniti transparentnim, te kažu podnošenje zahtjeva bržim i lakšim. Njegova izrada je u završnoj fazi te se uskoro očekuje i puna funkcionalnost. On će kao omogućiti elektroničku predaju zahtjeva, kao i transparentno praćenje cijelog procesa, no nakon toga počinju izgleda bitne razlike.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Iako eObnova još u operativnom smislu još nije viđena, prema mišljenju predsjednika Društva arhitekata Zagreba i Udruženja arhitekata HGK Tihomila Matkovića, bilo bi dobro da ju se ima u vidu kao dobro rješenje zbog pojednostavljenja procedura i šire od potreba projekata obnove definiranih posebnim propisom Zakona o obnovi, odnosno i glede projekta građenja koji se definira općim propisom Zakona o građenju.

“U slučaju kad država radi veliki građevinski zahvat sanacije u obnovi, onda se ipak traži pojednostavljenje procedure kako bi se postigla brzina, za razliku od pristupa prema bilo kojem redovnom investitoru koji ima velik i značajan zahvat ali nema mogućnost za ubrzanje procedure.

U slučaju velike obnove imamo rok od 18 mjeseci za korištenje EU sredstava u iznosu od 683 milijuna eura koji već teče otprilike mjesec dana.

No, i kod bile koje investicije kad ulaže privatni investitor, i on je uvjetima glede raspolaganja sredstvima vezan rokovima, pa bi treba uzeti u obzir i taj element za daljnja unaprjeđenja”, predlaže Matković.

Za sustav eDozvole struka smatra da je dobar, ali i da predstavlja tek drugačiji način izrade dokumentacije.

Kako tvrde mnogi, nisu unaprijeđeni procesi koji su iza tog sustava. Posljedica toga je da je i dalje cijeli niz referenata uključen, a ako svaki kasni jedan dan, navodno prođe ukupno dosta vremena u kojem, tvrde, niz ljudi mora dati svoje suglasnosti.

Zakon o obnovi, ističe Matković, sve procese je suzio na odgovornost projektanta, revidenta i nadzora, istaknuvši njihovu odgovornost za provedbu. Brzim tempom tako se očekuje prihvat velikog broja zahtjeva za obnovu potresom oštećenih privatnih kuća i stambeno-poslovnih zgrada, a sve će ih Horvatov resor trebati brzo pretvoriti u svoju odluku.

Kako su stvari postavljene, nakon što u resoru odluče glede opravdanosti zahtjeva, država stupa na scenu i temeljem konkretnog zahtjeva i donesene odluke počet će provoditi obnovu, kako kroz isplatu naknada, tako i uklanjanjem zgrada te rekonstrukcijom i izgradnjom onih koje će biti srušene. Ove odluke bit će proslijeđene provedbenom tijelu – Fondu za obnovu Zagreba, i kako ističe njegov privremeni ravnatelj Damir Vanđelić, oni ih očekuju potpuno spremni.

Fond funkcionira, kaže Vanđelić, i spreman je za obnovu pa se tako jučer sastalo Upravno vijeće Fonda koje odobrava početak javne nabave. Posrijedi je set odluka koje se uz odobrenje proračuna Fonda tiču pravilnika o javnoj nabavi, s planom i pratećom dokumentacijom kako bi se javna nabava mogla provoditi.

Opet ovisno o odlukama države o tome s kojim se projektima obnove zgrada kreće, Fond ide u raspisivanje javnog poziva projektantima da se jave. Projektanti to očekuju tijekom idućeg tjedna, a njihov broj i zainteresiranost govore da neće biti ‘usko grlo’, tvrdi predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac.

No, upozorava da se ne bi smjela dogoditi pogreška iz poslijeratne obnove kad je došlo do dampinških cijena. Stoga će trebati dobro rasporediti posao ocjenjujući kompetentnost da se izvede posao u okviru rokova. Za dio koji se tiče projektanata, kaže, kroz prvi program mjera pripisane su optimalne cijene.

“Upozorili smo da ne bi bilo dobro da netko dobije veliku količinu posla samo zato što je ponudio nisku cijenu, te da je bitno tko radi jer može svojom nekvalitetom dovesti u pitanje projekt.

Pravo rješenje su i dodatni kriteriji ocjene ponude visoko bodovani, npr. iskustvo, reference, veličina i broj zaposlenih, kao i da to što vrijedi za projektiranje mora vrijediti i za odabir tko će raditi stručni nadzor te kod izvođača. Vlasnici mogu uz vlastito sufinanciranje zatražiti i izradu višeg stupnja projekta.

To znači da pored konstrukcijske obnove na višem nivou, mogu tražiti i cjelovitu obnovu zgrade. I dok će jedan dio projekta ići na trošak države – za razinu 2 i 3 obnove s udjelom JLS-a to je ukupno 80%, za razinu 4 konstrukcijske obnove te za razliku do cjelovite obnove proces će sami platiti.

“Sigurno će se na duži rok trebati pristupiti cjelovitoj obnovi pa oni koji imaju financijske mogućnosti bilo bi dobro da sad idu u tom smjeru, tim više što će dobiti organizaciju tog projekta od strane države”, savjetuje Tihomil Matković.