Vlada planira privatnom sektoru ponuditi državnu informacijsku imovinu vrijednu 16 milijardi kuna, doznaje Poslovni dnevnik. Ponuda je namijenjena informatičkim i inim tvrtkama koje na podacima s kojima država raspolaže mogu izraditi nove usluge i proizvode. Riječ je o poslu koji se može mjeriti s projektima “New Deala” koji je Vlada premijera Milanovića najavila za dizanje gospodarstva.

Tomislav Vračić iz Ureda za e-Hrvatsku Ministarstva uprave na konferenciji 8. Telekom Arena izjavio je da država ima više od 2000 različitih baza podataka s raznovrsnim povijesnim podacima koji sežu desetljećima unazad. “Naša je procjena da ta imovina vrijedi oko 16 milijardi kuna i planiramo je ponuditi privatnom sektoru na korištenje kako bi se stvorila nova vrijednost, a sve u skladu s EU regulativom i zaštitom osobnih podataka građana”, kaže Vračić. Dodaje da se Vladin plan temelji na direktivi Europske komisije 2003/98/EC koja opisuje korištenje i ponovno korištenje informacija iz javnog sektora, a koja je poznata i kao PSI direktiva. Navodi primjer SAD-a koji prodaje osiguravajućim društvima i agentima za nekretnine podatke o kriminalitetu, a oni ih povezuju sa svojim bazama podataka i na taj način procjenjuju realnu cijenu stanova i kuća na određenoj lokaciji. Nastavlja da se u EU sve više traže podaci o kvaliteti vode i zraka, kretanjima vjetra i drugim pokazateljima na temelju kojih se procjenjuje vrijednost neke lokacije za izgradnju solarnih i elektrana na vjetar. Takvi podaci su i oni o stanju prometa, njegovom intenzitetu, iz popisa stanovništva, o rođenjima i drugi statistički podaci. “Još se ne zna hoće li se i kako prodavati takve informacije, odnosno setovi podataka, ali ono što se zna je da će prije prodaje ti podaci biti anonimizirani, znači neće biti povezani ni s kakvim osobnim podacima građana pa će de facto to biti samo statistički podaci”, naglašava Vračić. Pojašnjava da će se ovom Vladinom inicijativom ujedno urediti to područje jer tvrdi da već postoje neke tvrtke koje koriste za svoje komercijalne potrebe državne podatke. O kojim je tvrtkama riječ nije znao reći, kao ni koje podatke koriste.

“Da bi se ovakav projekt mogao realizirati mijenjat će se Zakon o pravu na pristup informacijama jer je dijelom ovo pitanje do sada bilo regulirano tim putem”, kaže Vračić. Dodaje da je to jedan od šest prioriteta koje si je Vlada postavila za informatizaciju države i zbog čega je osnovala posebnu koordinaciju u kojoj sjede tri potpredsjednika Vlade. Drugi je objedinjavanje infrastrukture u državnom vlasništvu kako bi država svoje četiri mreže MORH-a, MUP-a, Carneta i Hitronet prebacila na vlastitu optičku mrežu. Slijedi objedinjavanje baza podataka. Vračić kaže da su u 2000 baza s kojima raspolaže država građani upisani s istim podacima više od 16 puta, a unatoč tome “moraju obilaziti šaltere i potvrđivati domovnicom da su državljani i da su se ovdje rodili”. Vlada također planira uvesti elektroničku osobnu iskaznicu. “U Hrvatskoj 950.000 građana ima internetsko bankarstvo i smatramo da bi barem isti broj građana našao interesa u korištenju e-osobne iskaznice”, kaže Vračić. Navodi da će država nastaviti na projektu korištenja novih medija kako bi, primjerice, u Lici i na otocima olakšala obnavljanje dokumenata što bi se moglo raditi i preko digitalne televizije. Šesti prioritet i posljednji od onih koje si je Vlada zadala kao glavne je objedinjena javna nabava gdje je cilj katalogizirati cijelu javnu nabavu kroz sva tijela državne uprave kako bi se poboljšao nadzor i ostvarile uštede, zaključuje Vračić.