Iako još nikome na tržištu nije jasno kakve to investicije od četiri-pet milijardi kuna Vlada očekuje u optiku, kako je nekoliko puta najavio ministar Radimir Čačić, neki djelovi tog plana počeli su se kristalizirati. Nakon četiri godine najava, tvrtka Odašiljači i veze i praktično bi od iduće godine trebala postati državni optički operater, doznaje Poslovni dnevnik. Vrijednost te investicije, barem u inicijalnoj fazi, ne mjeri se u milijardama nego u nekoliko desetaka milijuna kuna. Darko Parić, pomoćnik ministra uprave za e-Hrvatsku, kaže da u 2013. planiraju investiciju od 10 do 15 milijuna kuna.

Četiri mreže
“U Splitu smo za pet milijuna kuna sagradili optičku mrežu koja se isplatila za manje od šest mjeseci, a za ovaj projekt treba nam između 10 i 15 milijuna kuna jer optika već postoji, odnosno nedostaju samo uređaji i softver koji će to povezati”, kaže Parić.Dodaje da će na nacionalnoj razini preko državne tvrtke Odašiljači i veze sagraditi optičku mrežu, tzv. hrvatski optički backbone. Upravo je to bilo i predizborno obećanje Kukuriku koaliacije u Planu 21, gdje se navodi da neke državne tvrtke već imaju optičke mreže koje djelom ne koriste i koje mogu poslužiti za izgradnju državnoga optičkog operatera.Parić kaže da će tvrtka Odašiljači i veze u realizaciji tog posla iskoristiti infrastrukturu HEP-a, Janafa, Plinacra, HAC-a i HŽ-a. Prema studiji koju je prije nekoliko godina napravio zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva, samo HEP ima 2700 kilometara optičke infrastrukture. Dobro izgrađenu optičku mrežu ima još HAC uz autoceste, Janaf uz naftovod i HŽ na 14 željezničkih pravaca.“Unatoč kapacitetima, dosadašnjim najavama i političkim dekretima, o realizaciji tog projekta dosad se samo pričalo. A sve što je spomenuto da je napravljeno, nije. No, sad će se to i praktično realizirati”, ističe Parić te objašnjava da država previše plaća privatnim operaterima iznajmljivanje optičke infrastrukture za svoje četiri nacionalne strateške ICT mreže: Hitronet, CARNet, MORH i MUP.“Sve te četiri mreže svaka za sebe zakupljuju optičke i ine kapacitete na nacionalnoj i regionalnoj razini, primjerice, zakljupljuju svaka svoju telekomunikacijsku vezu od Zagreba do Splita, što znači da država isti kabel privatnom operateru plaća četiri puta”, kaže Parić.Naglašava da nije plan spojiti ICT mreže CARNeta, MORH-a, Hitroneta i MUP-a nego sagraditi državnu nacionalnu optičku mrežu koju bi te četiri ICT mreže koristile na jednak način kao što danas koriste optičke mreže privatnih operatera.

Tehničko rješenje
“Odašiljači i veze mogu za državu zakupiti i izgraditi sve optičke kapacitete i onda te kapacitete mogu koristiti sve četiri državne mreže, a tako bi tu optiku plaćali samo jednom, a CARNet, Hitronet, MORH i MUP ostali bi zasebne mreže, što je nužno i zbog nacionalne sigurnosti”, kaže Parić.Tehnička rješenja već postoje. Koristit će se DVDM tehnologija tzv. virtualiziranih optičkih parica. U jednom optičkom vlaknu može biti nekoliko virtualnih optičkih parica koje su potpuno odvojene. U izvješću Odašiljača i veza za prvih šest mjeseci 2011. stoji da tvrtka već koristi tu tehnologiju na relaciji Zagreb-Split. “Pripreme za taj projekt kreću odmah, a praktično će se realizirati dogodine”, zaključuje Parić.

Pregled tržišta

Glavni konkurent HT
Najveću optičku mrežu u Hrvatskoj ima Hrvatski telekom. Ona je dulja od 10.000 kilometara, a povezuje sva veća mjesta. Njegovi konkurenti gradili su pak optičke mreže po gradovima.

Drugi u Europi
Tonči Tadić prije pet godina tvrdio je da je Hrvatska po gustoći optičkih mreža na kilometar kvadratni druga u Europi, i to mahom zbog kapaciteta u državnim tvrtkama.

OiV uložio 1,1 milijun kuna
Iako je izgradnja optike OiV-a tekla usporeno, lani je prema izvješću te tvrtke u šest mjeseci to ulaganje udvostručeno na 1,1 milijun kuna