Upozorenja cijelog sektora obnovljivih izvora u Hrvatskoj nisu urodila plodom – Vlada je jučer usvojila Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije, kojim se znatno ograničava razvoj tog sektora do 2020.

Posebno se oštećenima smatraju proizvođači u području vjetroenergije, te solarne energije, kojima se de facto zamrzavaju kvote. One za vjetroelektrane ograničavaju se na 400 MW, što je tri puta manje od planiranih 1200 MW iz prethodnog akcijskog plana za OIE iz 2009., dok fotonaponski sustavi ostaju na razini od 52 MW. U ta dva slučaja sve investicije staju nakon 2015. godine, a poduzetnici ta dva segmenta zelene energije zaključuju kako je s obzirom na dosad instalirane i kapacitete za koji su već izdane prethodne suglasnosti zapravo već ispunile postavljene planove.  "Nama to ukratko znači – ključ u bravu", ne skriva ogorčenost Slavko Mirić, čelnik virovitičke tvrtke Brana koja je s partnerom DMS iz Lukača ove godine plasirala okretni solarni sustav koji proizvodi 45 posto više energije od sličnih fisknih sustava. Taj je sustav pobudio velik interes, no čekalo se upravo kvote iz nacionalnog akcijskog plana.

"Mi smo fokusirani na neintegrirane sustave i upravo smo pripremili sve za novu tvornicu, kupili zemljište u poslovnoj zoni i pripremili sve dokumente, prikupili dozvole za početak ulaganja od još 3 milijuna eura i zapošljavanje 20-ak ljudi, no ovakva odluka Vlade za naš sektor znači samo da smo bili dovedeni u zabludu. U našem slučaju to znači kraj priče koja je mogla biti uspješna. Pokušat ćemo se okrenuti na strana tržišta, koja itekako idu u ovom smjeru, no nedostaju nam reference koje smo upravo projektima u Hrvatskoj trebali steći, razočaran je Mirić. Obeshrabreni su i proizvođači energije iz vjetra, koji su na hrvatskom području upravo započeli intenzivan razvoj. Jučer su se članovi grupacije pri Zajednici OIE hitno okupili u HGK i analizirali daljnje poteze. Upravo razvojnom "boom-u" energije vjetra Vlada primarno i želi stati na put ovim korekcijama nacionalnog plana OIE-a. Obuzdavanje tog segmenta ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak obrazlaže time da ta ulaganja u našem slučaju ne jačaju hrvatsko gospodarstvo, jer su u njima minorna učešća domaće komponente, a i broj zaposlenih je simboličan.

Na 10 MW vjetroelektrane donose tek jedno novo radno mjesto, kaže ministar. Problem je, drugim riječima, u tomu što u Vladi i Ministarstvu gospodarstva nisu na vrijeme uskladili dva strateška plana – razvoj OIE i domaće industrije. Ovako drastične promjene, upozoravaju sugovornici iz krugova vjetroelektrana, moglo bi imati i  negativnih posljedica budući da su, računajući na postavljene okvire strateškim planom iz 2009. za razdoblje do 2020. započeli investicije, te bi njihovo zaustavljanje moglo povući i zahtjeve za odštetom od države. I ugledni stručnjak za solarnu energiju Zlatko Bukovac ističe kako je u tom segmentu velik broj onih koji su bili obmanjeni, jer su, vodeći se činjenicom da je Hrvatska na začelju u EU po proizvodnji energije od sunca, a ima daleko značajnije potencijale i da potiče taj segment odlučili investirati.

Trenutno je u fotonaponskoj proizvodnji instalirano 9 MW, a na čekanju za 2014. i 2015. godinu već je 50 MW. To znači da je već sada probijena zacrtana granica, kaže Bukovac, kojega ovaj slučaj podsjeća na slično iskustvo u Češkoj koja je prije nekoliko godina  kada je solarna energija bila u zamahu, zbog predomišljanja i pokušaja ograničavanja završila na sudu u Strasbourgu, no danas plaća poticaj za svih 4.500 MW. "A mi kokošarimo za ove simbolične brojke. Ovdje je netko pobrkao red veličina", zaključuje Bukovac. Novim akcijskim planom država, dakle mijenja kurs i obvezu dostizanja cilja od 20 posto zelene energije prvenstveno poticanjem realizacije projekata malih hidroelektrana, biomase i bioplina, koji imaju veći utjecaj na gospodarstvo. Ministar Vrdoljak tvrdi da će proizvodnja iz biomase, bioplina, kogeneracija i malih hidroelektrana otvoriti deset puta viša radnih mjesta nego što ih nose vjetroelektrane.

Promjena brojki u nacionalnom planu OIE po Vrdoljaku je nužna i stoga što je prethoda iz 2009. temeljena na procjeni rasta potrošnje struje, godišnje od 2,7 posto, no posljednjih pet godina u prosjeku je ona padala za 1,3 posto. Kad bi zadržali sadašnju koncepciji poticanja OIE, to bi predstavljalo trošak od 2013. do 2020. u visini 21 milijarde kuna. Po novom Vrdoljakovom planu taj će iznos pasti za 7 milijardi na 13,9 milijardi kuna. Inače, uz novi akcijski plan je Vlada jučer donijela i odluku o značajnom povećanju naknade za poticanje proizvodnje zelene energije. Od 1. studenoga porast će s 0,5 lipa po kWh na 3,5 lipe, plus PDV, s time da to povećanje neće obuhvatiti i industriju, nego samo građane.