EN DE

Država čuva monopol Studentskog centra

Autor: Sandra Bartolović; Ksenija Puškarić
31. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —

SC od upošljavanja studenata godišnje ima 50 mil. kn

Od uvođenja privatnog kapitala u sustav zapošljavanja studenata – ništa. Rezultat je to jučerašnje saborske rasprave o prijedlogu nezavisnog zastupnika Dragutina Lesara da se izmijeni Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju tako da se dokine ekskluzivitet studentskih centara u posredovanju pri privremenom i povremenom zapošljavanju studenata te da se u sustav uvedu i privatni posrednici.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Privatno posredništvo
Lesar je uvjeren kako bi i privatno posredništvo poboljšalo studentski standard, no parlamentarna većina je odbila prijedlog nakon što je to prethodno učinila i Vlada. Naime, kako je pojasnio Lesar, provizija koju studentski centri uzimaju za posredovanje prosječno je 12 posto, te dodaje kako je određuje uski krug menadžmenta studentskih centara i nije podložna uvjetima tržišnog poslovanja. Svoj prijedlog da se studentskim centrima uvede i privatna konkurencija Lesar je pisao po uzoru na slovensko rješenje, i kaže kako je provizija nakon otvaranja tog tržišta privatnicima pala na tri do četiri posto. Ističe kako studenti sami nalaze posao, a uloga centara je davanje ugovora i uzimanje provizija, da je cijena studentskog rada preniska i ovisna o cjeniku centara, a ne o stvarno odrađenom poslu, te napominje kako prihodi studentskih centara nerijetko služe za pranje novca državnih i privatnih poduzeća koja se bave nezakonitim poslovima. Potpora Lesaru stigla je od SDP-a čiji je zastupnik Mario Habek ustvrdio kako su svima poznate sive zone i manipulacije koje se događaju u studentskim centrima. Habek smatra da bi ukidanje monopola studentskih centara uvelo reda, a studentima koji sve skuplje studiraju omogućilo lakše nalaženje posla. Vladimir Šišljagić iz HDSSB-a suglasan je s rješenjem koje Lesar predlaže, vjerujući kako bi privatnici bili angažiraniji u traženju poslova za studente, da bi porastao standard studenata, ali bi se razriješilo i pitanje korupcije u studentskim centrima.Ekskluzivitet studentskih servisa brani i ravnatelj zagrebačkog Studentskog centra Niko Vidović. On kaže, očito ne znajući slovensko rješenje, da svuda u Europi studente zapošljavaju ili krovne udruge studenata ili studentski centri. “Studentski rad služi isključivo za poboljšanje njihova standarda, zato je i važno da se provizijama koriste centri koji studentima pomažu ili udruge koje ih okupljaju i nude im druge sadržaje. Zašto bi se preko studenata bogatile privatne tvrtke”, pita se Vidović.

Od uvođenja privatnog kapitala u sustav zapošljavanja studenata – ništa. Rezultat je to jučerašnje saborske rasprave o prijedlogu nezavisnog zastupnika Dragutina Lesara da se izmijeni Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju tako da se dokine ekskluzivitet studentskih centara u posredovanju pri privremenom i povremenom zapošljavanju studenata te da se u sustav uvedu i privatni posrednici.

Privatno posredništvo
Lesar je uvjeren kako bi i privatno posredništvo poboljšalo studentski standard, no parlamentarna većina je odbila prijedlog nakon što je to prethodno učinila i Vlada. Naime, kako je pojasnio Lesar, provizija koju studentski centri uzimaju za posredovanje prosječno je 12 posto, te dodaje kako je određuje uski krug menadžmenta studentskih centara i nije podložna uvjetima tržišnog poslovanja. Svoj prijedlog da se studentskim centrima uvede i privatna konkurencija Lesar je pisao po uzoru na slovensko rješenje, i kaže kako je provizija nakon otvaranja tog tržišta privatnicima pala na tri do četiri posto. Ističe kako studenti sami nalaze posao, a uloga centara je davanje ugovora i uzimanje provizija, da je cijena studentskog rada preniska i ovisna o cjeniku centara, a ne o stvarno odrađenom poslu, te napominje kako prihodi studentskih centara nerijetko služe za pranje novca državnih i privatnih poduzeća koja se bave nezakonitim poslovima. Potpora Lesaru stigla je od SDP-a čiji je zastupnik Mario Habek ustvrdio kako su svima poznate sive zone i manipulacije koje se događaju u studentskim centrima. Habek smatra da bi ukidanje monopola studentskih centara uvelo reda, a studentima koji sve skuplje studiraju omogućilo lakše nalaženje posla. Vladimir Šišljagić iz HDSSB-a suglasan je s rješenjem koje Lesar predlaže, vjerujući kako bi privatnici bili angažiraniji u traženju poslova za studente, da bi porastao standard studenata, ali bi se razriješilo i pitanje korupcije u studentskim centrima.Ekskluzivitet studentskih servisa brani i ravnatelj zagrebačkog Studentskog centra Niko Vidović. On kaže, očito ne znajući slovensko rješenje, da svuda u Europi studente zapošljavaju ili krovne udruge studenata ili studentski centri. “Studentski rad služi isključivo za poboljšanje njihova standarda, zato je i važno da se provizijama koriste centri koji studentima pomažu ili udruge koje ih okupljaju i nude im druge sadržaje. Zašto bi se preko studenata bogatile privatne tvrtke”, pita se Vidović.

Malverzacije ugovorima
On tvrdi da se preko zagrebačkog SC-a, koji ujedno zapošljava najviše studenata, godišnje isplati oko 500 milijuna kuna “studentskih honorara”, a od toga svega do dvanaest posto provizije ostaje za rad Centra, što iznosi tek pedesetak milijuna kuna. “Slažem se da su satnice niske, no studenti ionako rade samo pomoćne poslove. Ako malverzacija studentskim ugovorima i ima, mi se njima ne možemo baviti niti provjeravati tko posao obavlja i kome se krajnja naknada isplaćuje”, decidiran je Vidović. Direktor agencije za privremeno zapošljavanje Dekra Daniel Divjanović pak upozorava kako ćemo monopol studentskih centara morati izmijeniti zbog Europske unije te također ističe primjer Slovenije gdje odnedavna i privatne tvrtke zapošljavaju studente. “Vlada ne želi ukinuti monopol jer se centri ne žele odreći značajnog financijskog kolača. Dekra je već tražila ukidanje ekskluziviteta, no naš je zahtjev odbijen”, zaključuje Daniel Divjanović iz agencije Dekra.

Autor: Sandra Bartolović; Ksenija Puškarić
31. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close