Pregovori poduzetnika koji se bave preradom drva, proizvodnjom peleta, briketa i drva za ogrjev s Hrvatskim šumama o mijenjanju cijene sirovine i rokova plaćanja još nisu doveli do očekivanog rezultata, pa se proizvođači za pomoć okreću prema Vladi. Premijeru Andreju Plenkoviću, te ministrima poljoprivrede Mariji Vučković, zaštite okoliša energetike Tomislavu Ćoriću, financija Zdravku Mariću i gospodarstva Darku Horvatu, uputili su prijedlog mjera za pomoć drvoprerađivačkoj industriji, te traže hitan sastanak zbog krize koja pogađa ovaj dominantno izvozno orijentiran sektor.

Mjere koje predlažu, uz one o kojima već pregovaraju s Hrvatskim šumama, obuhvaćaju znatno širi paket. Kako u pismu Vladi navode predstavnici Udruge peleta, briketa i drvne biomase CROBIOM Davor Zec, predsjednik Hrvatskog drvnog klastera Stjepan Vojinić i predsjednik Udruge hrvatskih proizvođača ogrjevnog drva Luka Miletić, one ne zahtijevaju angažiranje novih proračunskih sredstava, nego njihovo preusmjeravanje i odgođenu naplatu budućih pozicija.

Od Hrvatskih šuma proizvođači su već zatražili 15-postotno smanjenje cijena sirovine, budući da su cijene na globalnom i europskom tržištu već prošle godine bile u padu, zbog čega su konkurenti iz Poljske, Rumunjske, BiH i drugih zemalja znatno kompetitivniji, i to u uvjetima smanjene potrošnje zbog tople zime, što je uzrokovalo i rušenje cijena za čak 20%. Rezultiralo je to i smanjenom likvidnošću, zbog čega kod državne tvrtke od koje kupuju sirovinu proizvođači lobiraju za produljenje rokova plaćanja, uz obračun kamata, kako bi se prilagodili situaciji i preusmjerili na druga tržišta. Od Vlade, pak, traže da ih se, poput nekih drugih sektora, osnaži smanjenjem PDV-a na ogrijevno drvo i pelet na 10 posto.

Takve mjere, ističu, koriste mnoge članice EU, a njima bi se ublažili trenutni državni udari, ali i povećalo potrošnju na domaćem tržištu. Upravo u poticanju korištenja drvnih goriva, koji je u europskim zemljama važan za tranziciju s fosilnih goriva, na što se stavlja sve veći naglasak u energetskoj politici i njezinom poticanom financiranju, drvoprerađivači vide i mogućnost za prevladavanje trenutnih potresa kojima su izloženi. Hrvatska proizvodi 340 tisuća tona peleta i u ukupnoj svjetskoj proizvodnji ima udjel od 1,2%, s udjelom izvoza od čak 85%.

Poticanje HEP-a na suspaljivanje peleta s fosilnim gorivima osiguralo bi proizvođačima cjelogodišnji plasman uz povoljnije uvjete, radi manjih troškova transporta. Zasad je, ističu, kod nas, za razliku od EU-članica, HEP tek stidljivo ušao u korištenje biomase u Sisku i Osijeku. A ususret Europskom Green Dealu, Vladi sugeriraju i donošenje uredbe kojom bi se ohrabriti veću uporabu zelenih i ekoloških proizvoda i kroz javnu nabavu.

I sam MORH je dovoljan
“Korištenjem ekoloških drvnih goriva druge generacije poput drvnog peleta može se povećati energetska učinkovitost javnih objekata, poput vojarni, škola ili vrtića što može direktno utjecati na smanjenje uvoza fosilnih goriva, odnosno može direktno poboljšati energetsku tranziciju i nacionalnu bilancu korištenja OIE. Također, veća uporaba drva kao graditeljskog materijala može utjecati na poboljšanje uvjeta i kvalitete stanovanja, postizanje učinaka pasivne gradnje te veće energetske učinkovitosti pročelja, prozora i krovišta”, navode drvoprerađivači u dopisu Vladi, koji potrebu vide i za dugoročnije, strateško planiranje politike za razvoj drvne industrije.

Davor Zec u razgovoru će reći i kako bi sve probleme s tržištem trenutno riješio prelazak na pelete samo u MORH-ovim objektima. Zasad su od javnih ustanova i tvrtki takav iskorak napravile tek Hrvatske šume. U ovom trenutku, pak, proizvodnju je potrebno prema ovoj inicijativi očuvati i kroz olakšano financiranje. Spasonosno bi za proizvođače bilo uvođenje posebne kreditne linije HBOR-a, s fondom od 300 milijuna kuna, kojom bi se uz subvencioniranu kamatu osiguralo kratkoročno financiranje tvrtki iz drvne industrije, s otplatom do šest mjeseci.

Zasad krizu, koliko je vidljivo i iz službene statistike, osjećaju najviše oni u primarnom – sektoru pilana, u kojem su narudžbe pale za 25 posto, ali je i proizvodnja parketa, prozora i vrata, kao i namještaja u usporavanju i tvrtke se i u tom segmentu suočavanju s likvidnosnim teškoćama. Službena statistika bilježi da su u preradi drva zalihe u prosincu povećane za 22 posto, a proizvodnja pala za 6 posto, uz još nepovoljnije pokazatelje za siječanj, ali i veljaču, u kojoj dodatan pritisak stvara i slučaj koronavirusa, koji je zaustavio promet s europskog tržišta u Kinu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Iako je dojam da se proizvođači namještaja drže po strani, budući da oni još ne bilježe pad prodaje, oni su itekako uključeni u inicijativu. Potvrđuje to Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave Spin Valisa. “Drvna industrija jedina je u hrvatskom gospodarstvu neto-izvoznik.

Ne samo da ostvaruje 1,2 milijarde eura vrijedan izvoz, nego je u njemu uvozna komponenta zanemariva, a što je posebno važno, ova proizvodnja vezana je uz nerazvijena područja Hrvatske iz kojih se najviše iseljava. Stoga je jedan od naših prijedloga i uvođenje rasterećenja plaća, posebno za teško zapošljive osobe”, ističe Jelčić i zaključuje kako činjenica da u narednih sedam godina EU svoju konkurentnost planira graditi na poticanju OIE i R&D, što Hrvatskoj i njezinoj drvnoj proizvodnji otvara velik prostor.

Nastavljaju pregovore
“Trenutno prolazimo kroz teško razdoblje i trebamo malo zraka, što nam mogu osigurati ove interventne mjere, ali je ovu situaciju važno sagledati i kao priliku da se bolje pozicionira i jača ova hrvatska industrija”, poručuje Zec.

Dok čekaju odgovor iz Banskih dvora, proizvođači će o problemima i inicijativi razgovarati i na razini udruženja pri HGK-u krajem tjedna, a i s Hrvatskim šumama će nastaviti pregovarati u petak. Na stolu će biti i tema mogućeg ukidanja za njih trenutno spornog članka 5. Cjenika glavnih šumskih proizvoda, kojim je uvedena mogućnost prodaje po umanjenoj cijeni drva za osobne potrebe, dakle u maloprodaji, čime se po njima šteti poduzetnike koji u veleprodaji plaćaju više cijene.