Vlada je drugi put u ovoj godini dala suglasnost za podizanje kredita uz državno jamstvo splitskom brodaru Jadroplovu. Ovaj put zadužit će se kod Hrvatske poštanske banke za 48 milijuna kuna, a kredit uz promjenjivu kamatnu stopu 3-mjesečni euribor uvećan za 4 posto godišnje uzima na rok otplate od 10 godina, uključujući jednu godinu počeka. Prethodnim kreditom kod HBOR-a odobrenim u siječnju u iznosu od 55 milijuna kuna pokriven je dio obveza prema najvećim vjerovnicima, bankama Norddeutsche Landesbanku i Addiko banci, a novim zaduženjem dodatno bi Jadroplov dobio daha refinanciranjem postojećih obveza, te podmirenjem dugova dobavljačima i pomorcima. Najveći dio novog zaduženja, 32 milijuna kuna, namijenjen je pokrivanju obveza dobavljačima, te 10 milijuna kuna isplate plaća pomorcima, koje su posljedično narasle s padom prihoda uzrokovanih zastojem prometa zbog koronavirusa. S bankarima-vjerovnicima je između ova dva kreditna aranžmana s HBOR-om i HPB-om uprava Jadroplova usuglasila otpis i refinanciranje potraživanja, čime je Jadroplov postigao značajnu uštedu i popravio stanje u bilanci. Ključan za realizaciju dogovora je plaćanje 400 tisuća eura Addiku, koje je omogućeno ovim kreditom.

Unutar predviđenog

No, potpora države za novo zaduženje, za koje mu ovaj put jamči u stopostotnom iznosu, zadnja je koju splitskoj tvrtki ona može pružiti, s tim da je ta pomoć, kako je naglašeno i u Vladi, unutar okvira predviđenog Planom restrukturiranja usvojenim za razdoblje od 2015. do 2019., koji je odobren od Europske komisije 2018. Kako je vidljivo iz vladine odluke, Komisija je u svibnju dala pozitivno očitovanje i na ovo zadnje pružanje ruke.

Ovim kreditom je ujedno okončana faza financijskog restrukturiranja Jadroplova u dijelu koji predviđa mogućnost sudjelovanja države, a slijedi posljednja, presudna faza – pronalazak strateškog partnera. Osnovne pripreme su poduzete već prošle godine, davanjem odobrenja skupštine dioničara Jadroplova da Uprava i Nadzorni odbor krenu s pripremama za dokapitalizaciju. Izglede da taj postupak skoro i krene sada dodatno odgađa pandemija virusa Covid-19, no odlukom skupštine Uprava ima dovoljno vremena, jer je za konačnu dokapitalizaciju do 40,9 milijuna kuna ostavljen rok od pet godina. Predsjednik Uprave Branimir Kovačić reći će da je sada prioritetni cilj – opstati i osigurati stabilnost u poslovanju, te će se, u smislu privatizacije, postupati “sukladno trenutačnoj situaciji”.

“U ožujku, travnju i svibnju situacija na svjetskom brodarskom tržištu bila je krajnje nepovoljna i za prijevoz suhih tereta i u jednom trenutku dosegnut je povijesni minimum vozarina zabilježen 2016., kaže Kovačić, dodajući da se sada situacija popravlja, svi brodovi, njih šest, plove, a promet je u prvih pola godine slabiji između 15 i 20 posto.

Uređivanje nesrazmjera

Za ulazak strateškog partnera, čiji je ulazak predviđen izdavanjem novih dionica, predstoji priličan posao pripreme koja bi trebala prethoditi. Namjera je Uprave zbrojiti činjenično stanje, odnosno predložiti dioničarima pojednostavljeno smanjenje temeljnog kapitala, kako bi se uredio nesrazmjer stvarog i upisanog temeljnog kapitala. O detaljima ovog “zahvata” je još rano govoriti, no sređivanjem vrijednosti društva biti će jednostavnije otvoriti put ulasku strateškog partnera.

Konačnu riječ o tom postupku, za koji prethodi veliki broj koraka i službenih odluka skupštine, imat će država, kao najveći dioničar s udjelom od više od 70%.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost