Od 2020., kada su kina zbog pandemije koronavirusa bila zatvorena pola godine, navike hrvatskih gledatelja su se itekako promijenile. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) za 2025. pokazuju da je prodano 3,54 milijuna ulaznica, što je porast u odnosu na prethodnu godinu, ali daleko od pretpandemijske 2019., kada je filmove u kinima pogledalo 5,03 milijuna gledatelja.

Razloge se vjerojatno može tražiti u tomu što se filmove vrlo brzo nakon puštanja u kinima može pogledati na streamingu, a rasle su i cijene ulaznica i pratećih usluga, kokica i pića, koje upotpunjuju filmski doživljaj u kinima.

Broj gledatelja, zadnje dvije godine čak je i niži nego 2023., u kojoj se smatralo da je započeo oporavak, a tada ih je u kinima bilo 3,88 milijuna. Pogledamo li malo i dublje u prošlost, od 1994. je u Hrvatskoj 2019. za kina bila rekordna godina po broju gledatelja (4,56 milijuna).

Konkurencija ne slabi

Iako su kinoprikazivači lani zasigurno očekivali bolje brojke što se tiče gledatelja i prodanih ulaznica, konkurencija ne slabi jer po službenoj statistici broj kina, dvorana i sjedala u njima se ne smanjuje, štoviše kontinuirano raste. U tom pogledu 2019. nije bila rekordna jer od tada je broj kina porastao sa 75 na 125, dvorana sa 175 na 235, dok je broj sjedala u njima u tom vremenu povećan s 34,7 tisuća na više od 46,5 tisuća.

Trend otvaranja novih kina prisutan je na području cijele Hrvatske, u svim županijama, a izuzetak je tek Vukovarsko-srijemska, u kojoj je ta infrastruktura ostala nepromijenjena. Zaključno je u 2025. najveći broj kina imala Splitsko-dalmatinska županija (18), te Primorsko-goranska (13), dok je Grad Zagreb treći s 11 kinodvorana, ali je u njima prodano i najviše ulaznica. Filmove je u Zagrebu, naime, u 2025. pogledalo 1,53 milijuna gledatelja, dok su brojke u spomenute dvije županije osjetno slabije, u Splitsko-dalmatinskoj pola milijuna, a Primorsko-goranskoj 249 tisuća.

Iako se na razini cijele zemlje kinoprikazivački sektor još uvijek bezuspješno pokušava vratiti na pretpandemijske rekordne popunjenosti svojih kinodvorana, u nekoliko županija svjedočimo i posve drugačijim trendovima. Rast broja gledatelja bilježe tako Zagrebačka, Koprivničko-križevačka i Krapinsko-zagorska županija, dok je pravu kinorenesansu doživjela Karlovačka županija. Proteklih godina na njezinu je području ulagano u kina, broj im je sa simboličnog jednog podignut na pet, ali je nevjerojatan skok broja gledatelja koje su ona privukla. U 2019. je, naime, prodano 898 ulaznica, a lani ta brojka prelazi 53 tisuće.

Unatoč slabijoj posjećenosti, prihodi kinoprikazivača od prodanih ulaznica ipak su rasli u 2025., prema podacima DZS-a čak za 12 posto u odnosu na prethodnu godinu (nešto više od 22 milijuna eura bruto). Privatni sektor, inače, drži gotovo četvrtinu domaćeg kino-tržišta. Točnije, 30 od 125 registriranih kinoprikazivača u zemlji u rukama je privatnih vlasnika, ali je omjer snaga posve suprotan kada je riječ o ostvarenim prihodima u kojima dominira upravo ta manjina, koja za razliku od javnih kina, koja drže uglavnom lokalne jedinice, uz ulaznice uspijeva ‘pokupiti’ i najveći broj blockbustera i sponzora.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Najbolje to ilustriraju podaci o poslovanju lidera u ovoj niši u Hrvatskoj Blitz-Cinestar, koji je u prošloj poslovnoj godini, prema podacima Fine, ostvario ukupno 35,4 milijuna eura prihoda, uz neto dobit od gotovo četiri milijuna eura. Ta kompanija, čiji su osnivači Hrvoje Krstulović i njemački partner Kino-Betriebsgesellschaft Kieft, u Hrvatskoj ima 16 multipleks kina u 11 gradova.

Drugi značajniji igrač u hrvatskoj kinoprikazivačkoj sceni Cineplexx, u vlasništvu austrijske grupacije Constantin-film i hrvatske Continental grupe čiji je osnivač Enver Hadžiabdić, lani je imao deset puta manji prihod od Cinestara (3,64 milijuna eura), uz simboličnu dobit, ali i posluje sa samo tri multipleks kina u dva najveća grada, Splitu i Zagrebu. Ta razlika potvrđuje i dominaciju CineStara na domaćem kino-tržištu.

Domaća produkcija

Gledatelji su lani u nešto većem broju nego do sada dolazili na projekcije hrvatskih filmova. Od 336 filmova koliko ih je bilo na repertoaru, hrvatskih je bilo 48, a privukli su oko sedam posto publike. DZS ne daje i konkretne podatke o filmovima koji su privukli najveći broj gledatelja, no sliku se može dobiti iz pregleda koji je objavio specijalizirani portal Kinofilm.

Apsolutni hitovi lani su bili “Minecraft film”, koji je pogledalo više od 186 tisuća Hrvata, te “Lilo i Stitch” sa 158 tisuća, dok su iz redova domaće kinematografije uvjerljivo najgledaniji Drugi dnevnik Pauline P. (74 tisuće gledatelja) i 260 dana (63 tisuće).