Dolazak vodećeg avioprijevoznika dobro uzdrmao relativni mir na našem nebu

Autor: Darko Bičak , 14. travanj 2021. u 07:38
Niskobudžetna tvrtka najavila bazu u Zagrebu i odande 40 novih linija/Shutterstock

Prema DZS-u, u veljači je na našim aerodromima bilo 84% manje putnika nego lanjske, što nije obećavajuće.

Pandemija korona krize, sa svim svojim gospodarskim i ukupnim društvenim posljedicama, ušla je u svoju drugu godinu, a možda je najbolji indikator pada koji je izazvala zračni promet. Hrvatska je do 2019. ostvarivala rekordne brojke putnika na svim svojim zračnim lukama, a rekordan je bio i nacionalni avioprijevoznik Croatia Airlines.

No, iako je 2020. optimistično krenula, već krajem ožujka je sve stalo. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da smo u veljači ove godine imali 40.468 putnika u svim zračnim lukama, što je 83,9% manje od lanjske, još pretkrizne, veljače kada je bilo više od 250 tisuća putnika.

Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Zagreb, s 31 tisućom putnika, što je pad od 83,2% u odnosu na veljaču 2020., kada su prevezene 183 tisuće putnika.

Slijedi Zračna luka Split, sa šest tisuća putnika i padom od 76,8%. Sličan pad je imala i zračna luka u Dubrovniku te ona u Zadru, ali kako su jadranske zračen luke uglavnom sezonskog karaktera, njihov pad u ukupnim brojkama nije značajan za ukupan zračni promet u našoj zemlji.

Letova upola manje

Najznatniji međunarodni putnički promet u veljači je ostvaren sa zračnim lukama Njemačke s osam tisuća putnika, što je pad od 88,6% u odnosu na isto razdoblje 2020. Iza Njemačke smo najbolju zračnu povezanost imali s Nizozemskom, Turskom, Francuskom i Švicarskom.

Iako se radi o brojkama od tek nekoliko stotina putnika, u Top10 su još Katar, Italija, Makedonija, Ukrajina i Danska. Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u veljači 2021. iznosio je 2074, što je pad od 54,5% u usporedbi s veljačom 2020., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 4560.

Sivilo u zrakoplovnom prometu, koje nije samo u Hrvatskoj nego i u čitavom svijetu, malo je dinamizirano nedavnim, pomalo iznenađujućim, dolaskom Ryanaira u Zagreb gdje će otvoriti svoju regionalnu bazu. Iako je u kategoriji niskobudžetnih, Ryanair je ukupno najveći europski prijevoznik koji je u 2019. imao 152 milijuna putnika, a čak i u lanjskoj kriznoj godini prevezli su 52 milijuna putnika.

Irci će iz Zagreba u narednih godinu dana otvoriti čak 40 novih linija te je svima jasno da će to dobrano uzdrmati dosadašnji relativni mir na hrvatskom nebu koje su, barem po pitanju cjelogodišnjeg prometa u Zagrebu, držali tradicionalni i nacionalni prijevoznici.

Zbog dolaska Ryanaira će zasigurno najveći udar pretrpjeti Croatia Airlines jer će Irci duplirati gotovo sve njihove najprofitabilnije linije – Rim, Milano, Frankfurt, Bruxelles, London, Pariz u sadašnjoj najavi, a tijekom godine se očekuje još konkretnih gradova u kvoti od 40 najavljenih ruta.

Ozbiljni prigovori

Iako je prva reakcija CA bila da pozdravljaju svaku konkurenciju te da ne očekuju neki ozbiljniji pad prometa jer dva prijevoznika imaju različiti model usluge, već ovog tjedna je nacionalni prijevoznik uputio ozbiljne prigovore na različite uvjete poslovanja koje je Međunarodna zračna luka Zagreb, tvrtka koncesionar Zračne luke Franjo Tuđman, dala CA i Ryanairu.

Tako su iz CA poručili da oni kao najveći dugogodišnji korisnik usluga ZL Tuđman s više od 50% udjela u njezinu godišnjem putničkom prometu, od koncesionara na aerodromu MZLZ-a traže usklađivanje ugovorenih uvjeta usluga zračne luke s boljim komercijalnim uvjetima od onih koje je dobio novi konkurent u Zagrebu, Ryanair.

Dodaju da bi po uvjetima ponuđenim Ryanairu Croatia Airlines u 2019. platila usluge MZLZ-a 135,4 milijuna kuna manje od stvarno plaćenih iznosa, što bi istodobno značilo da bi tvrtka, umjesto iskazanog neto gubitka od oko 80 milijuna kuna, u toj godini iskazala neto dobit veću od 55 milijuna kuna.

Komentirajte prvi

New Report

Close