Tvrtke u kojima je država većinski ili najveći vlasnik i koje se suočavaju s gubitkom tržišta i problemima s likvidnošću, za razliku od nekad, sve rjeđe se prodaju u više krugova i na sniženju, koja je prije nekoliko godina završavala simboličnoj cijeni od 1 kune.

Trend je sada, kako se vidi iz prakse posljednjih mjeseci, nuđenje preuzimanja i stjecanja vlasničkog udjela kroz model dokapitalizacije.  Najnoviji takav slučaj je slatinski Agroduhan, a prethodno požeška tekstilna industrija Orljava. Sličan model najavljen je i za ZTC, te Đuru Đaković. Ranije se spominjalo da se planira i dokap Brodarskog instituta, Luke Vukovar, a već je u pripremi dokapitalizacija Jadroplova. Mogućnost za ulazak vlasnika unosom novca u temeljni kapital vjerojatna je opcija i za industriju obuće Borovo. 

"Prethodnih godina puno energije bilo je usmjereno na sređivanje i smanjenje portfelja, što će se nastaviti i u ovoj godini, no naglasak će se sada staviti na restrukturiranje poduzeća u kojima smo većinski vlasnik, koja ne uspijevaju privući ulagače, teško dolaze do kapitala i nose s konkurencijom", ističe ravnatelj Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) Milan Plećaš. Sve to je, dodaje, rezultat određenog zaokreta i sinergije u upravljanju državnom imovinom između CERP-a i Ministarstva državne imovine i drugih ministarstava. 

U 5 godina bez 133 tvrtke
Prodaja putem javnog nadmetanja, naravno, ostat će u primjeni i dalje, posebice kada se radi o rješavanju manjinskih udjela, a kojih je u CERP-ovom portfelju i dominantan broj. Trenutno je u portfelju kojim upravlja CERP ukupno 358 tvrtki, od čega samo u 21 poduzeću državni udjel prelazi 50%.  U proteklih pet godina portfelj CERP-a smanjen je s 491 na 358 tvrtki, no zanimljivo je da se on, unatoč prodaji i izlasku pojedinih udjela, istodobno i povećava. U prošloj godini, kažu u CERP-u, iz porftelja "izašlo" 58 tvrtki, ali je ušlo novih 29.

Posrijedi je veći povratak dionica koji je rezultat provedbe članka 66. Zakona o upravljanju državnom imovinom, kojim je od druge polovice 2018. započelo rješavanje tzv. ugovora s bespravnim popustom. Riječ je ugovorima koje je nekadašnji  Hrvatski fond za privatizaciju sklapao s malim dioničarima za prodaju dionica ili udjela nominalne vrijednosti iznad 20 tisuća njemačkih maraka uz popust, što se smatralo protivno odredbama zakona o pretvorbi društvenih poduzeća. Velik broj nije otplatio do kraja svoje kupnje, te im je pružena prilika da se to riješi, uplatom ili raskidom ugovora, što je dosad rezultiralo povrat udjela u 29 tvrtki.

Novi krug za 10 dana
U strukturi CERP-ovog manjinskog portfelja dominantan je onaj ispod 10%, u kojemu je 255 tvrtki, dok između 10 i 24 posto CERP ima u 57 tvrtki, a od 25 do 54,99 posto država ima u 20 tvrtki.  Smanjenje svog manjinskog portfelja CERP intenzivno provodi i u okviru mjera za pridruživanje Hrvatske europskom tečajnom mehanizmu, kojima je planirano da do travnja 2020. CERP objavi prodaju udjela u 90 poduzeća.

Taj će zadatak, kako se čini, biti obavljen i uvelike prije zacrtanog roka, jer dva su natječaja provedena lani, a kroz 10-ak dana očekuje se objava trećeg, zadnjeg natječaja. Prvi krug prodaje 30 tvrtki rezultirao je prodajom trećine ponuđenih udjela i prihodom od 2,6 mil. kuna, a najizdašniji su bili paketi Lagune Novigrad, te Hotela Dubrovnik u Zagrebu.

U drugom krugu prodani su paketi u osam tvrtki za 235 tisuće kuna. Za treći krug, neslužbeno se čuje, biti će ponuđeni i neki zanimljivi udjeli iz turističkog sektora. Gledaju li se natječaji za izradu procjena vrijednosti tvrtki s većinskim udjelom, koje je CERP posljednjih mjeseci oglašavao, može se zaključiti da se pripema privatizacije nekoliko tvrtki, prije svega Vjesnika, te Lipovice.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Jedna od tvrtki iz većinskog portfelja koja je upravo prodana klasičnom privatizacijom, javnom ponudom dionica, je Panex iz Čakovca. Interes je bio izuzetan, s čak deset ponuda, pa je i prodana za pet puta veću cijenu od početne. Zasluga je to i činjenice da je tvrtka zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa prvi put nuđena. Inače, broj tvrtki čije su dionice pod rezervacijom izuzetno je velik – čak trećina CERP-ovog portfelja nije raspoloživa za prodaju.