Mirando Mrsić, predsjednik Demokrata i ministar rada u Vladi Zorana Milanovića u svom gospodarskom programu, kaže, prvenstveno apelira prema radniku i radu.

Platforma Demokrata jedna je od rijetkih koja otvoreno poručuje da kako nije fer da radnička mirovina nakon 40 godina staža manja od braniteljskih s bez ili vrlo malo staža, a ispunjenje tog zahtjeva postavio bi kao uvjet eventualnog koalicijskog sporazuma.

Otvoreno tražite reformu sustava braniteljskih mirovina?

On nema što raditi u mirovinskom sustavu. Saborske mirovine su ukinute zakonom koji sam predložio 2012.. Od ostalih povlaštenih mirovina u ovom trenutku jedino raste broj braniteljskih i one su velik teret isplate mirovina. Zakonom o mirovinskom osiguranju 2013. postavljeni su temelji izdvajanja povlaštenih mirovina iz mirovinskog sustava. Njime su one razdvojene na dio koji je vezan uz rad i doprinose, a drugi dio koji se isplaćuje temeljem drugih zakona. Time možemo osigurati povećanje radničkih mirovina. Pravedno je da branitelji koji su bili u ratu i obranili našu zemlju dobiju mirovine iz posebnog veteranskog fonda, a ne iz fonda radničkih mirovina. Mirovina branitelja mora ovisiti i o broju godina na ratištu, ali i broju godina radnog staža. Nije pravedno da je radnička mirovina nakon 40 godina rada manja od mirovine nekih branitelja bez ili s vrlo malo godina radnog staža, ali s puno staža u raznim bukačkim braniteljskim udrugama bliskih HDZ-u. Treba revidirati braniteljske mirovine jer neki tzv. branitelji nisu ni kročili na ratište.

Biste li taj uvjet postavili kao conditio sine qua non u koalicijskim pregovorima?

To je prije svega zdrav razum. I da, to će biti jedan od naših uvjeta u koalicijskim pregovorima.

Da uđete u Vladu, koja biste tri ekonomska poteza prvo povukli?

Treba rasteretiti cijenu rada. Naš stav je da plaće moraju rasti, a mogu rasteretimo li plaću. Jedan od prvih poteza bio bi uvođenje poreza bogatima jer je pravedno da onaj koji ima više, plaća više. Danas naš radnik sa svojom malom plaćom na svojim leđima nosi proračun. To nije pravedno. Onaj tko ima tri kuće i dvije vikendice mora platiti više poreza. Što se tiče oporezivanja dobiti, naš stav je da se dobit ne oporezuje ako se reinvestira, ali i da se s višom stopom oporezuje dobit nastala nakon prodaje tvrtke. Ugovori na određeno vrijeme trebaju biti znatno skuplji poslodavcu, stoga predviđamo da se na te ugovore uvede poseban doprinos iz kojega bi se financirala naknada za nezaposlene osobe nakon završetka ugovora na određeno vrijeme. Prekarni rad danas je veliki uzrok iseljavanja. Ekonomski, ali i politički i društveni iskorak bi bilo ukidanje dijela županija, gradova i općina te agencija i raznih zavoda s ciljem da trošak države bude što manji. Zalažemo se za potpuno ukidanje sustava parafiskalnih nameta i privatizaciju javnih poduzeća koja nisu od interesa za Hrvatsku jer su izvor političkog uhljebljivanja i simbol neučinkovitosti. Hrvatske je zemlja s velikim brojem blokiranih građana. Rješenje vidimo u izravnom djelovanju države i Hrvatske narodne banke kako bi se taj ogroman problem razriješio.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U programu navodite potrebu smanjivanja ovisnosti o turizmu i razvoj usmjeren na industrije s dodanom vrijednošću?

U Hrvatskoj je uništena industrija, sva. Više ne proizvodimo. Nužno je usmjeriti gospodarstvo ka proizvodnji koja nam donosi više. Primjerice, ako se radi o drvnoj industriji, trebamo stimulirati dio drvne industrije koja proizvodi namještaj, a ne da izvozimo naše resurse po jako niskim cijenama.U poljoprivredi treba usmjeriti fokus na kulture koje može više eksploatirati i s koje osiguravaju veći prinos.

Odlukama Stožera je opet bio u fokusu rad nedjeljom. Jeste li za zabranu?

Rad nedjeljom treba zakonski puno bolje urediti, ali ne zabraniti. Moraju jasno definirati prava radnika koji žele raditi nedjeljom: najmanje 50% veća plaća za rad nedjeljom i blagdanima, obvezan dan odmora, uz striktne kontrole poštivanja ovih prava. Zalažemo se za donošenje kolektivnog ugovora za trgovinu koji bi bio proširen na cijelu djelatnost u kojem bi se prava radnika te prava radnika koji rade nedjeljom i praznikom bolje uredila nego što je to danas.

Za javni sektor koristite kolokvijalno uvriježeni izraz ‘uhljebistan’. Kako bi po vama trebao izgledati?

Javni sektor treba biti učinkovit. To nije nemoguće. Vidjelo se u korona krizi kada smo zatvorili državu da je moguće funkcionirati bez odlaženja na šaltere i da nam toliki broj županija, gradova i općina ne treba. Nema napretka zemlje dok se ne ukinu jedinice lokalne samouprave koje nisu samoodržive. Kako razvoj manjih sredina ne bi trpio na lokalnoj razini treba osigurati osobu koja će voditi računa potrebama određenog mjesta i obavještavati nadležnu JLS o potrebnom investiranju. Digitalna era nam osigurava ubrzanje procesa, reduciranje zaposlenih u javnom servisu i općenito rasterećenje nepotrebnih troškova. Ne možemo tolerirati korupciju koja se umrežila u sve sfere društva, to čak ni uhljebima, dugoročno gledano, nije rješenje. Primarno zato, jer su u kontinuiranom strahu tko će sljedeći doći na vlast kako bi opstali. Korupcija je vezana uz teritorijalni ustroj Hrvatske i dok to ne riješimo imat ćemo sistemsku korupciju.

Smatrate da je zakon o obnovi Zagreba trebao biti donesen i povlačite paralele s Lex Agrokorom za koji je Vladi trebalo dva tjedna?

Naravno da je Zakon o obnovi Zagreba trebao biti donesen. U najoptimističnijoj varijanti bit će donesen u kasnu jesen ili početkom zime. Sad će naše građanke i građani dočekati zimu bez svog krova nad glavom. To se nije smjelo dogoditi, a nažalost, hoće jer su HDZ, MOST, SDP, Bandić… glasovali za raspuštanje Sabora. Zagreb se treba sanirati najvećim dijelom iz EU sredstava, državnog proračuna i proračuna Grada Zagreba. U Zagrebu plaćamo najveći prirez u državi. Smatramo da stoga građani koji su stradali u potresu ne bi trebali sudjelovati u obnovi zgrada i kuća. Pod time smatramo dovođenje nekretnina u stanje koje omogućava nastavak stanovanja. Vi danas imate građanke i građane kojima je stan ili kuća srušena, a još otplaćuju kredit. Treba dodatno rasteretiti građane i osigurati im bolje kreditne linije za otplatu razrušene nekretnine. I nužno je jasno razgraničiti što će se čime financirati s jasnom podjelom između grada i države.