Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva prošlog je četvrtka otvorilo dvotjednu javnu raspravu vezanu uz Zakon o poljoprivrednom zemljištu (ZPZ). Međutim, ne radi se o izmjenama i dopunama zakona u smjeru boljeg zakonskog uređenja konkretnih pitanja gospodarenja poljoprivrednim zemljištem koje se već dugo najavljuje i snažno zagovara među ključnim dionicima u domaćem agraru.

Predmetom e-savjetovanja u ovom je koraku samo dopuna ZPZ-a za potrebe pristupanja Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), važnom političkom cilju i prioritetu vanjske politike Vlade i premijera Andreja Plenkovića.

Pristupanje OECD-u uključuje članstvo u 25 odbora te organizacije, a u okviru Odbora za ulaganja kao jednog od njih to podrazumijeva i pristupanje Kodeksima o liberalizaciji, a usklađivanje s pravnom stečevinom OECD-a u tom smislu zahtjeva brisanje uvjeta o reciprocitetu u smislu stjecanja prava vlasništva za fizičke i pravne osobe iz država OECD-a izvan Europske unije. Nakon što je u tom smjeru još zimus izmijenjen Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, isto se treba napraviti i u ZPZ-u.

Samo iznimno

“U važećem ZPZ-u propisano je da strane fizičke i pravne osobe ne mogu steći pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu u RH osim samo iznimno nasljeđivanjem, i to u slučaju reciprociteta odnosno pod uvjetom da u slučajevima kada RH ima dogovor/sporazum s drugim zemljama da i njezini državljani mogu u toj državi steći pravo vlasništva nasljeđivanjem”, objašnjavaju u resornom ministarstvu.

Isto tako, ističu kako se ne očekuje konkretan učinak spomenute dopune zakona jer dosad i nije bilo aktiviranja uvjeta reciprociteta za države pristupnice OECD Kodeksa o liberalizaciji. Od ukupno 38 članica OECD-a njih 16 je izvan EU i to su najvećim dijelom Hrvatskoj prilično udaljene zemlje; od onih iz Europe to su npr. Turska, Norveška, Švicarska, Velika Britanija.

Ako je suditi prema evidenciji Porezne uprave o kupoprodajama nekretnina, poljoprivredna zemljišta godišnje nisu predmetom velikog broja transakcija, niti su dosadašnji koraci u smjeru liberalizacije rezultirali skokovitim promjenama. U smislu potencijalnog interesa stranaca to se, uz ostalo, pripisuje i usitnjenosti tih zemljišta, a općenito na aktivnosti kupoprodaja utjecaj imaju i cijene.

Ozbiljno na jesen

Kako bilo, u posljednje četiri godine broj kupoprodaja u prosjeku se kretao oko 28,5 tisuća. To je više nego u prethodnom četverogodišnjem razdoblju, kada je prema podacima Porezne uprave postupak utvrđivanja porezne osnovice prolazilo između 20 i 25 tisuća kupoprodaja poljoprivrednog zemljišta. U prvoj polovici ove godine, pak, zabilježeno ih je nešto manje od 13 tisuća (12.967), što upućuje da bi i dalje rekordna brojkom kupoprodaja mogla ostati 2022. s gotovo 29,5 tisuća transakcija s poljoprivrednim zemljištem.

najvažnija uloga

Mali kaić s velikom misijom

promo

Kada agencija nije samo izvođač, već partner: priča iza kampanje ‘Ljubav je poljubac, ne hrana’

U svakom slučaju, i veliki poljoprivredni sustavi i mala poljoprivredna gospodarstva s više zanimanja i nestrpljenja iščekuju “prave” izmjene i dopune ZPZ-a, posebice reguliranje pitanja zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta. Iz resornog ministarstva na čelu s Davidom Vlajčićem najavili su da će s jeseni radna skupina krenuti s ozbiljnim pripremama zakonskih izmjena.

Upravni odbor Hrvatske poljoprivredne komore je, primjerice, još u ožujku prošle godine bio zatražio hitno stavljanje Zakona o poljoprivrednom zemljištu van snage, smatrajući da je postojeći zakon treba žurno izmijeniti. Svi akteri ističu kao cilj da zakonska rješenja budu “pravedna” i usmjerena na razvoj poljoprivredne proizvodnje, investicija i domaće proizvodnje hrane. No, posrijedi su prilično nehomogeni interesi; prioriteti velikih i malih nisu isti, kao ni preokupacije ratara i/li stočara unutar tih skupina, a to utječe i na njihova viđenja optimalnih rješenja.