Cijene hrane trenutno su osjetljiva tema za sve potrošače, pa je i sređivanje rupa u zakonu i smanjenje mogućnosti nepoštene trgovačke prakse dodatno u fokusu javnosti.

Prijedlog Zakona o zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom, koji je Vlada usvojila, uz niz ažuriranja odredbi zbog prilagodbe drugim propisima ili uvođenju eura, donosi i proširenje samog obuhvata radnji koje se smatra nepoštenima u trgovini poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima.

Računanje rokova plaćanja

U odnosu na posljednje izmjene zakona od prije dvije godine, njihov je broj proširen, povećan sa 33 na 43, što kroz nova pravila, što kroz varijacije postojećih. Detaljnije se propisuju odredbe vezane uz otkupni blok, na temelju kojeg se obavljaju plaćanja, te je dopunjen dio propisa kojim se određuju detalji isporuke proizvoda, što je važno za računanje rokova plaćanja.

Jedna od novina jest i da se više neće koristiti izrazi otkupljivač, prerađivač i trgovac, koji će po novome svi biti obuhvaćeni terminom kupac, a promijenjen je i tzv. prag značajne pregovaračke snage, koji je do sada za otkupljivače i prerađivače bio postavljen na 50 milijuna kuna kao niža razina, a za trgovce iznad 100 milijuna kuna kao viša razina.

Po novome vrijedi jedan prag za sve kupce s višim godišnjim prihodom iznad 15 milijuna kuna, uključujući i povezana društva. Odnosno, smatra se da značajniju pregovaračku snagu ima kupac koji je ostvario ukupni godišnji prihod od najmanje dva milijuna eura i koji je prihodovno snažniji od dobavljača, osim ako kupac dokaže da je dobavljač prihodovno jača ugovorna strana.

Jedna od promjena je i brisanje odredbe o krajnjoj prodajnoj cijeni. Postojećim zakonom ona se utvrđivala množenjem nabavne cijene hrane minimalno s koeficijentom 1,10. Kako je ministrica poljoprivrede Marija Vučković nastojala objasniti, ta promjena će za proizvodno i tržišno osjetljive proizvode utjecati na pravo kupca da slobodno određuje minimalne prodajne cijene prema krajnjim potrošačima.

Među onima koji su bili jako angažirani oko ovih zakonskih izmjena su slavonski vinari okupljeni u udruženje Graševina Croatica, a oni će biti nezadovoljni jer njihov zahtjev o obvezi kupca da nakon akcijske prodaje dostavi podatke za sve poljoprivredno-prehrambene proizvode, a ne samo za one koje se smatra proizvodno i tržišno orijentiranim.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Ova skupina proizvođača nezadovoljna je postojećom praksom u poslovanju jer im trgovački lanci ne dostavljaju podatke o zalihama, a smatraju to važnim regulirati upravo radi izbjegavanja nepoštenih trgovačkih praksi i izbjegavanja situacija da se pod egidom akcijskih prodaja privlači krajnje kupce kako bi kupovali proizvode po redovnim cijenama. Kada bi znali stvarno stanje zalihe, dobavljač bi imao argument tražiti da se izloži sva roba na police.

Važnost usuglašavanja

U Ministarstvu su bili stajališta da se uvjeti i rokovi isporuka definira ugovorom kojima obje strane u postupku, te da bi uvođenje obveze da kupac mora svakog dobavljača za sve proizvode izvještavati o količinama prije i nakon akcija predstavljalo veliko birokratsko opterećenje kupca.

Među ostalim iz zakona se briše odredba kojom je određen količinski udio proizvodno i tržišno osjetljivih poljoprivrednih proizvoda koji se mogu prodavati u akcijskoj prodaji po cijeni nižoj od krajnje prodajne cijene.

Trgovcima koji su se žalili na odredbe koje se tiču ove vrste proizvoda, a koji obuhvaćaju mlijeko i mliječne proizvode, svježe meso, jaja, voće i povrće, brašno i kruh, šećer, te biljna ulja, ministarstvo je u javnoj raspravi ukazalo na važnost ugovornog usuglašavanja uvjeta akcijske prodaje.