Među gradovima i općinama u Hrvatskoj jedan od lidera u odvajanju otpada je već godinama svakako Krk. Istina, prošle godine Krk je, po podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, ostvario nešto nižu stopu – 45 posto, od željene stope od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada prema EU direktivama. No, ovaj pad vjerojatno se može pripisati upravo povećanju ukupne količine proizvedenog otpada, kao i drugačije metodologije izračuna. Kako bilo, Krk je jedna uspješna priča o kojoj su čak i sociolozi radili terenska ispitivanja s ciljem da spoznaju zašto je na Krku uspio projekt zbrinjavanja otpada, piše Točka na i.

optimističnija od Vlade

Prema procjenama Komisije, hrvatski gospodarski rast ove godine među najvišim je u EU-u, samo tri države imaju veći

Kako nam je otkrio Vjeran Piršić, ekološki aktivist i predsjednik udruge Eko Kvarner, na Krku su sve shvatili kao civilizacijski iskorak lokalne zajednice, a ne kao tehnički problem komunalca.

“Da bi se u tome uspjelo doslovno se prije svega mora promijeniti čovjek. U cijelu su se priču uključili najznačajniji ljudi na otoku, uključujući i biskupa. Također, s tehničke strane projekt su vodili najsposobniji kadrovi na otoku. Krk je počeo sa sustavom 2006. godine nakon šest godina promišljanja i to smo tada napravili suprotno nacionalnoj strategiji. Na Krku smo 2000. godine išli rješavati problem otpada i naručili studije od Lerotića, Dobrovića i Uršića, 2004. godine je bila gotova studija i 2006. smo sve implementirali. Dogodilo se to da smo prvi dan imali 18 posto prikupljenog otpada, a strategija je govorila da će 2025. godine biti 25 posto, a mi polako idemo na 80 posto. Naravno, išli smo u vrtiće i škole s edukacijom, prof. Uršić je išao kod biskupa i na misi se govorilo o razvrstavanju otpada, aktivisti Mjesnog odbora su stajali uz kante i pomagali svim mještanima s razvrstavanjem i nedoumicama koje su imali.”