U borbi s epidemijom koronavirusa koja se proširila u 105 zemalja svijeta poseže se za sve drastičnijim mjerama, poput zatvaranja čitave zemlje što je učinila Italija u ponedjeljak zabranivši (nepotrebno) kretanje za 60 milijuna stanovnika. U dvojbi javno zdravlje ili ekonomija, nema dvojbe da će kraći kraj izvući gospodarstvo, no pitanje je može li se ta cijena spustiti na minimum. U trećem mjesecu borbe s dosad nepoznatom bolesti broje se gubici i sa strahom gleda na radna mjesta pa gotovo svakodnevno zemlje najavljuju pakete pomoći gospodarstvu, no ne i Hrvatska.

U preventivnom potezu američki FED drastično je spustio kamatnu stopu ne bi li ublažio paniku na financijskim tržištima. Međunarodni monetarni fond odobrio je (beskamatnu) kreditnu liniju od 50 milijardi dolara za borbu protiv koronavirusa, a sličan instrument ‘težak’ 12 milijardi eura pripremila je i Svjetska banka. Južna Koreja najavila je paket od 16,5 milijardi eura, talijanski premijer Giuseppe Conte obećao “veliku šok terapiju” u borbi s ekonomskim učinkom krize, a tamošnji ministar industrije Stefano Patuanelli najavio mjere vrijedne oko 10 milijardi eura. Susjedna Slovenija najavila je oko milijardu eura pomoći, među kojima odgoditi plaćanje doprinosa, kao i da bi država radnicima koji ne mogu raditi od kuće, a zdravi su, sufinancirala 40 posto plaće.

Hrvatska je, s 14. potvrđenim zaraženim, zasad samo na epidemiološkom “braniku”. Dok iz, Italiji najbliže Istre, pozivaju na jače mjere poput zatvaranja škola, s nacionalne razine još uvijek stižu razmjerno umjerene poruke. Nakon preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o izbjegavanju okupljanja više od 1000 sudionika pojačano se otkazuju tek veće manifestacije; Place2go, Dani komunikacija, Europski dan tržišnog natjecanja, Digital Takeover, Koncert za život, samo su neki od njih. O paketu pomoći gospodarstvu u Banskim dvorima još se ne kalkulira, barem ne javno. Premijer Andrej Plenković rekao je da još nema potrebe za rebalansom proračuna zbog pojačanih troškova oko koronavirusa te da će “kad dođe vrijeme, znati koje ćemo mjere poduzimati”.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) računaju da bi s obzirom na to da je Italija jedan od najvećih trgovinskih partnera, restriktivne mjere mogle posebno utjecati na prerađivačku industriju – strojogradnju, elektroindustriju, kemijsku i metaloprerađivačku industriju, sektor tekstila, drvni sektor. Efekt na sektor usluga osjetit će široka lepeza tvrtki s područja telekomunikacija, građevine, osobnih usluga, poslovnih usluga i trgovine.

“Može se reći da je Hrvatska najranjivija na situaciju u Italiji od svih zemalja u regiji. Italija je ključan strateški partner, iz nje dolazi velik broj turista, a ne treba zaboraviti niti da je velik dio domaćeg financijskog sustava u rukama talijanskih vlasnika (Zaba i PBZ zajedno drže oko 48% tržišta, op.a.a)”, kaže ekonomist Željko Lovrinčević. “Bitno je da Vlada zaštiti zdravlje građana, a tek onda dolazi ekonomija. Mislim da bi bio dobar scenarij ako bi Hrvatska na kraju godine imala pad BDP-a od samo 2 posto i 3 posto deficita proračuna, odnosno oko 12 milijardi kuna”, kaže Lovrinčević.

Mjere država mogu se svesti na tri fronta. Najprije kreću intervencije središnjih banaka da snižavanjem kamatnih stopa snize cijenu kapitala i umire tržišta kapitala, no rast prinosa na državne obveznice pokazatelj su da je panika ipak prevladala unatoč periodičnim intervalima rasta dioničkih tržišta. Drugi su korak intervencije u fiskalni sustav kroz povećane transfere, odgode plaćanja doprinosa, naknada, potvrda o iskorištenju europskih sredstava… U konačnici preostaju potpore tvrtkama, posebno u SME-a za održanje radnih mjesta, a radi se o segmentu koji zapošljava najveći broj radnika.

S obzirom na to da u domaćoj monetarnoj politici opcija nije snižavanje kamatnih stopa, gospodarske mjere mogle bi se svesti na pitanje koliko povećati javni dug, odnosno što u njega prebaciti, a tu je uvijek pitanje pritiska interesnih skupina. “Problem je što situacija korelira s predizbornim razdobljem. Zato bi trebalo postaviti gornju granicu širenja deficita da se izbjegne eventualna licitacija, treba li se više pomoći, recimo, turizmu ili prijevoznicima”, upozorava Lovrinčević. On smatra da je za gospodarstvo bitno da država proglasi “višu silu” jer bi ta mjera amortizirala udarac na tvrtke; od zaštite plaćanja penala u slučaju neisporuka robe, eventualnih potraživanja osiguravatelja, a dala bi i državi otvorene ruke za ograničenja rashoda (i poteza) u javnom sektoru.

Premda se ovih dana često povlače paralele s 2009., naš sugovornik ističe da trenutna kriza nema puno veze onom koja je tada uzdrmala svijet. “Sada imamo šok na strani ponude i potražnje i strukturno je situacija puno teža nego kad je propao Lehman Brothers. Monetarna politika ne može puno pomoći jer su kamatne stope već na umjetno stvorenim najnižim razinama, a fiskalna na vrlo visokim razinama javnog duga iako će investitori prihvaćati više razine deficita i javnog duga”, kaže Lovrinčević. Izgledno je da će epidemija koronavirusa u drugi plan gurnuti pitanje uvođenja eura, premda je vjerojatno da će Europa relaksirati maastriške kriterije budući da nema zajedničkog odgovora na krizu već se svaka zemlja pokušava izboriti za sebe.

Zatvaranje već poljuljanog gospodarstva Italiju vodi korak bliže ozbiljnoj krizi (i otežava servisiranje dugova) što dugoročno otvara pitanje budućnosti zajedničke europske valute. Agencija Moody’s u utorak je upozorila da će usporavanje gospodarstva zbog epidemije imati negativni efekt na europske banke kroz kvarenje kvalitete portfelja. Toga su svjesni i u domaćim bankama pa je direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović najavio da se intenzivno radi na  mjerama za olakšanje poslovanja pogođenih tvrtki, a razmatra se i moguće uvođenje moratorija na otplatu kredita tvrtkama i građanima, uz formiranje državne garantne sheme. U srijedu će HUB održati sastanak s ministrom financija Zdravkom Marićem, a u kontaktu su i s bankarskim udrugama u Italiji i Sloveniji.

Talijani su izračunali da su dosad izgubili skoro dvije milijarde prihoda od stranih turista, još toliko od domaće porošnje, što čini oko 4,5% godišnjeg prihoda od turizma i zahvaća oko 40.000 zaposlenih. Stoga su za Vladu pripremili prijedlog mjera koje bi olakšale poslovanje i preživljavanje krize, pogotovo u segmentu malog i srednjeg poduzetništva (MSP) kao baze turističkog sektora. U 13 konkretnih mjera  predlažu oslobađanje i odgode plaćanja komunalnih i ostalih naknada javnom sektoru, isplatu naknade za samozaposlene koji će biti prisiljeni obustaviti rad, odgodu naplata poreznih i drugih davanja, uvođenje potpora i olakšica za ulaganja i restrukturiranje. Austrija će za pokrivanje likvidnosti malih i srednjih tvrtki u turizmu izdvojiti 100 milijuna eura, potvrdio je šef gospodarske komore Harald Mahrer, pojasnivši kako 90%  turističkih tvrtki u Austriji čine MSP. Kako je očuvanje likvidnosti za njih ključno, osiguran je financijski okvir kroz državna jamstva za kredite kod Austrijske banke za turizam i hotele, a troškove pokriva Ministarstvo turizma. Kad je turizam u Hrvatskoj u pitanju, zasad još nisu poznate ni dosadašnje konkretne štete epidemije pa ni konkretne mjere koje će se po potrebi uvoditi za taj sektor, doznaje Poslovni dnevnik.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) jučer je organizirala savjetovanje na temu Koronavirusna bolest i izazovi u poslovanju, održano bez prisustva publike te prenošena uživo preko YouTubea. Najviše govora je bilo o mogućim problemima koje će virus donijeti tvrtkama s dostupnom radnom snagom. Naime, uslijed šire zaraze i karantene, pitanje je koji radnici će moći raditi, koji će u karantenu, tko je onaj tko će i pod kojim uvjetima procjenjivati tko je zaražen te na kraju tko će to platiti i po kojoj osnovi. Istaknuto je da je jasno da će biti puno nepoznanica. Trenutačno najviše nedoumica imaju prijevozničke tvrtke čiji vozači su bili zadnjih dana u Italiji, a nemaju simptome bolesti, a isto tako i tvrtke koje su servisirale strojeve pomoću servisera iz Italije. Veliki problem su i dnevni migranti jer značajan broj hrvatskih radnika odlazi svakodnevno ili tjedno na rad u ili iz Italije. Zaključak je da nema generalnog pristupa, osim praćenja zdravstvene situacije, mora se postupati prema svakom slučaju i preporuci nadležnih. Poduzetnike je također zanimalo što u slučaju da se otkrije zaposlenik zaražen s COVID-19? Koliko daleko se mora ići s izolacijom ljudi koji su bili u kontaktu s njim. Sve je veća bojazan što s robom koja je došla, poštom ili drugim načinom, iz zaraženih područja. Iz HUP-a pojašnjavaju da nije otkriveno da bi se na robi, posebice sirovinama, mogli zadržati virusi i da nema opasnosti. Bilo je govora i o mjerama koje su europske zemlje pokrenule za pomoć svojim najpogođenijim sektorima. Kod nas su najpogođeniji trenutačno drvni sektor, prijevoznici i turizam.

Epidemiolozi ističu da je jedna od glavnih mjera borbe protiv širenja COVID-19 pojačana higijena, a zbog čega su mnoge tvrtke, institucije, naravno i građani pojačali aktivnosti oko čišćenja. Iz tvrtki koje se bave ovim biznisom ističu da je zadnjih dana pojačan interes njihovih korisnika za uslugama čišćenja.

“Izazova u poslu je puno, ali nastojimo se što bolje prilagoditi. U kontekstu situacije i opće zabrinutosti, možemo samo ponoviti, odnosno poduzeti, preporučene mjere nadležnih tijela te posvetiti više pažnje vlastitoj higijeni i čistoći prostora. Potražnja za uslugama je velika i konstantno raste, a mi joj odgovaramo koliko maksimalno možemo, uz restrikcijski faktor raspoloživih ljudskih resursa. Prioritet nam je profesionalna i pouzdana usluga, što znači da selektivno pristupamo širenju tima suradnika i to možda u početku usporava rast ali osigurava da su temelji kvalitetni i korisnici zadovoljni”, kažu nam iz tvrtke Tip-Top.hr, tehnološke platforme koja posreduje između naručitelja i kooperanata te pomaže organizirati cijeli proces. Isto su nam potvrdili i iz tvrtke Krasula gdje direktorica Dragica Stanković govori da su zadnjih dana jako povećani upiti za čišćenje, kako po opsegu, tako i po intenzitetu.

Hrvatski drvni klaster prvi je među gospodarstvenicima zatražio mjere za ublažavanje negativnih efekata zbog koronavirusa, budući da drvoprerađivački sektor u pravilu prvi osjeti posljedice negativnih trendova krize. Koronavirus se poklopio s toplom zimom, zbog koje su pogođeni proizvođači peleta, a Vladi su već uputili prijedlog 7 mjera za pomoć sektoru, od kojih je jedna uvođenje posebne kreditne linije preko HBOR-a za osiguranje likvidnosti. Tu mjeru u anketi koju je ovih dana proveo Klaster među proizvođačima, 53% poduprlo kao najvažniju.

Od 60 anketiranih tvrtki, 37% smatra potrebnim zakonski regulirati veću upotrebu drva, te drvnih proizvoda i goriva u javnoj nabavi. Smanjenje cijene drvne sirovine podupire 86%, od kojih gotovo polovica potrebnim drži cijene smanjiti 10-20%. Jedna od mjera za koju su se u Klasteru zalagali je i smanjenje PDV-a za ogrjevno drvo. Gotovo trećinA sad razmišlja o prestanku poslovanja, a četvrtina razmatra promjenu koncepta poslovanja i traženje novih niša i tržišta. Osjetljivo je pitanje i zadržavanje zaposlenih. Anketa pokazuje da je zasad 5% već otpustilo dio radnika, dok ih 17% neće produžiti ugovore na određeno, a 39% će pričekati s otkazivanjem do lipnja.

Hrvatski izvoznici ukazuju kako je situacija na tržištu vrlo ozbiljna, osobito zbog eskalacije slučaja s koronavirusom u Italiji, koja je glavno izvozno, ali i uvozno tržište. Činjenica je da mnogi proizvođači u Italiji nabavljaju komponente za svoje proizvode ozbiljno usporava i cijeli proizvodi proces, što posebno pogađa manje poduzetnike koji nemaju spremne zalihe, a teško mogu dugo održavati likvidnost. Predsjednik HIZ-a Darinko Bago kaže kako osim kratkoročnih mjera za ovu krizu, kojima se trenutno bave ekonomisti i sve vlade u EU, sada još važnije promisliti o dugoročnim rješenjima, budući da se, kako pojašnjava, pokazuje da dolazi do promjene tržišnih paradigmi.

“Dosad se smatralo da je globalna tržišna ekonomija univerzalno rješenje, ali svjedočimo da ono ima velike nedostatke i da države trebaju voditi brigu da su joj proizvodi dostupni na siguran način na vlastitom tržištu, dakle potrebno je maksimiranje domaće proizvodnje”, poručuje Bago.

Tekst napisali: Marija Brnić, Darko Bičak, Ana Blašković, Marija Crnjak