Dugo pripreman zakon o strancima kojim se liberalizira zapošljavanje radnika iz tzv. trećih zemalja Vlada je konačno uputila u saborsku proceduru, a njegovom glavnom novinom premijer Andrej Plenković uoči sjednice, na svom Twitteru, izdvojio je reguliranje rada digitalnih nomada, koje Hrvatska uvodi među prvima u svijetu.

Vlada je prepoznala prednosti da se što prije otvori i privuče tu sve brojniju populaciju radnika koji nisu vezani uz ured i zemlju, već poslove obavljaju putujući po svijetu.

Kome test ne treba?

Inicijativu koja donosi dobre potrošače i vrhunski kvalificirane kadrove pogurao je u Hrvatskoj Jan de Jong, poduzetnik iz Nizozemske koji živi u Splitu, no u odnosu na ranije prijedloge uvaženi su i poduzetnički prijedlozi za “standardne” radnike kojih nedostaje na domaćem tržištu u dijelu koji se odnosi na još kraće i brže procedure za izdavanje radnih viza.

Dozvole, nakon što kvotni režim s 1. siječnjem 2021. ode u povijest, policijska uprava u mjestu poslodavca izdavat će temeljem pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), kod kojega poslodavac najprije mora zatražiti testiranje tržišta. Ranije se predviđalo da ono bude obavljeno u roku 30 dana, no u prijedlogu koji ide u Sabor upola je kraći.

U javnoj raspravi prijedlog je bio da ukupna procedura traje 45, a sada će, kako je najavio ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, trajati 30 dana. Testiranje tržišta je prvi korak u traženju dozvole koje pokreće sam poduzetnik, a s testom koji potvrđuje opravdanost zapošljavanja stranca poslodavac predaje zahtjev MUP-u, koji od HZZ-a tada traži provjeru poslodavca.

Pozitivno mišljenje Zavod će dati ako poslodavac obavlja registriranu djelatnost i uredno podmiruje obveze državi, ima minimalno jednog zaposlenog na neodređeno i puno radno vrijeme u zadnjih šest mjeseci s područja Hrvatske i EGP-a, te nije osuđivan zbog neisplate plaća.

MUP će odgovor poslodavcu dati u roku od 15 dana. Za neke od poslova poslodavci će moći do stranih radnika i u kraćoj proceduri, bez pribavljanja testa tržišta. Točnu listu tih zanimanja utvrdit će Upravno vijeće HZZ-a osam dana po stupanju zakona na snagu, no riječ će biti o tesarima, zidarima, konobarima i mesara, deficitarnim zanimanjima.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Izuzeće će vrijediti i u slučaju sezonskog rada do 90 dana u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu. Bez testiranja tržišta i pribavljanja mišljenja HZZ-a predviđeno je i da MUP može izdati dozvolu ključnom osoblju u poduzećima, stranim radnicima koji se samozapošljavaju i u tvrtki ili obrtu imaju više od 51% vlasništva, te ostalim investitorima.

Trenutačno u zemlji njih 70.768

Dozvole se izdaju na godinu dana, a u slučaju raskida ugovora strani radnik ne može s istom nastaviti raditi za drugog poslodavca.

Novo je i da će se dozvola ukinuti ako se provjerom u poreznoj upravi ili Središnjem registru osiguranika (Regos) utvrdi da poslodavac ne isplaćuje plaću i doprinose stranom radniku, a praćenje “ponašanja” poslodavca omogućit će i druga novina – MUP će odobrenu dozvolu dostaviti HZZ-u, Poreznoj upravi, zavodima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te Državnom inspektoratu.

Od ovogodišnje kvote za strane radnike od ukupno 78.470 dozvola do početka ovog tjedna iskorišteno ih je 26.243, a prema podacima koje je iznio Božinović, ukupno 70.768 državljana trenutačno u Hrvatskoj ima važeći boravak – 60.572 privremeni, a 10186 stalni.